Jučerašnji rezultat HDZ-a na izborima za Europski parlament najlošiji je izborni rezultat te stranke u zadnjih 20 godina, ako ne računamo rezultate HDZ-ovih kandidata (Mate Granića 2000. i Andrije Hebranga 2009. godine) na predsjedničkim izborima. HDZ je jučer osvojio 22,72 posto glasova birača i četiri mandata u Europskom parlamentu. Prema postotku glasova stranka Andreja Plenkovića jest relativni pobjednik izbora, ali je osvojila isti broj mandata kao i SDP, a manje nego što su joj predviđale predizborne ankete.
Osim toga, HDZ se trenutačno ne nalazi u razdoblju velikih unutarstranačkih potresa, barem ne vidljivih široj javnosti; stranka je na vlasti i s koalicijskim partnerima te "vanjskim" podupirateljima poput zastupnika stranke Milana Bandića, održava stabilnu većinu u Hrvatskom saboru. Pa ipak, ono što se jučer dogodilo neusmnjivo zvoni na uzbunu u središnjici stranke.
Relativna pobjeda, a najlošiji izborni rezultat
Čak i kada ih je 3. siječnja 2000. godine na parlamentarnim izborima pomela ondašnja koalicija šest dotad oporbenih stranaka predvođenih Račanovim SDP-om, HDZ je osvojio više nego jučer - 30,46 posto glasova. U vrijeme Ive Sanadera HDZ je uvjerljivo dobivao izbore. Naročito na parlamentarnim izborima 2003. godine kada je stranka, oporavljena od prethodnih šokova - smrti Franje Tuđmana, trećesiječanjskog poraza i unutarstranačkih raskola koji su potom uslijedili - osvojila čak 43,42 posto glasova. Na parlamentarnim izborima 2007. godine Sanaderov HDZ osvojio je 34,78 posto glasova.
Kada je na parlamentarnim izborima 2011. godine HDZ predvođen Jadrankom Kosor, a izubijan korupcijskim aferama izašlima na vidjelo nakon Sanaderovog pada, osvojio 23,5 posto glasova i drugi put otpremljen u opoziciju, bio je to najlošiji izborni rezultat te stranke. Do jučer.
Godine 2015. HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom išao je je na parlamentarne izbor predvodeći Domoljubnu koaliciju (u kojoj su još bili HSS, HSLS, HSP AS, Hrast, HDS, Blok umirovljenici zajedno i Zagorska demokratska stranka) osvojivši 33,97 posto glasova. A na izvanrednim parlamentarnim izborima 2016. godine, kada je HDZ prvi put vodio Plenković, stranka je na izbore išla samostalno i pobijedila osvojivši 36,27 posto glasova.
26.05.2019. , Zagreb - Docek izbornih rezultata u sredisnjici HDZ-a na Trgu zrtava fasizma. Andrej Plenkovic. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Na prošlim euroizborima HDZ dobio gotovo dvaput više
I na dvama dosadašnjim izborima za zastupnike u Europskom parlamentu HDZ je postizao mnogo bolje rezultate nego na jučerašnjim, trećima po redu. Na europskim izborima 2013. godine, HDZ je u koaliciji s HSP-om dr. Ante Starčević i Blokom umirovljenici zajedno dobio 32,86 posto glasova i osvojio šest mandata. Jedan od tih šest mandata pripao je i Plenkoviću. Godinu dana kasnije, lista HDZ-a je u koaliciji s HSS-om, HSP-om AS i BUZ-om, a predvođena upravo Plenkovićem, postigla gotovo dvostruko bolji rezultat nego sada - 41,42 posto dobivenih glasova i šest osvojenih mandata.
Zbog specifičnosti lokalnih izbora, rezultate na njima nemoguće je uspoređivati s postocima glasova dobivenih na onim parlamentarnima ili europskima. Donekle je slično i s predsjedničkim izborima. Ipak, spomenimo kako je 2000. godine HDZ-ov tada brže-bolje predloženi predsjednički kandidat Mate Granić zapeo u prvom krugu s 22,47 posto glasova, dok su u drugi krug otišli Dražen Budiša i Stjepan Mesić (a ostalo je povijest, nap.a.). Godine 2005. kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor nije imala previše šanse protiv Mesića koji je išao u reizbor te je u drugom krugu izgubila dobivši 34,07 posto glasova. Još lošiji rezultat ostvario je HDZ-ov predsjednički kandidat 2009. godine, Andrija Hebrang. On je zapeo u prvom krugu s 12,05 posto glasova, a u drugi su tada otišili kasniji pobjednik Ivo Josipović i Milan Bandić.
Bernardić se pokazao mudrijim stranačkim liderom
Dakle, dva dojučer najlošija rezultata u zadnjih 20 godina HDZ je ostvario u svojim najturbulentnijim vremenima, što se za ova, usprkos svemu, ne može reći. Na parlamentarne izbore 2000. godine HDZ je išao niti mjesec dana nakon smrti svoga utemeljitelja i predsjednika Franje Tuđmana. Stranka je tada doslovno bila obezglavljena i nalazila se u interregnumu, bez pravog lidera, što je rezultiralo teškim izbornim porazom. Godine 2011. HDZ ošamućen Sanaderovim padom i kontaminiran korupcijskim aferama, doživio je poraz od Kukuriku koalicije predvođene SDP-om Zorana Milanovića, ali i takav je osvojio gotovo trećinu glasova birača.
Iako europski izbori nemaju ni težinu ni kontekst, a ni izlaznost poput onih parlamentarnih, ipak se mogu uzeti u obzir kao "najbolja anketa", kako to sami političari vole reći. U tom smislu, ona ne sluti na dobro za HDZ.
Na koncu, naspram Davora Bernardića, koji se ovoga puta pokazao mudrijim stranačkim liderom od Plenkovića ne zazirući od toga da na kandidacijsku listu uvrsti ljude koji su njegovi žestoki kritičari pa i otvoreni protivnici u stranci (Ranko Ostojić, Gordan Maras, Biljana Borzan...) Plenković je listu za europske izbore slagao kapriciozno, staviviši na nju isključivo sebi odane kadrove i isturivši politički nedozrelog i široj javnosti nepoznatog no lojalnog Karla Resslera. Da se, recimo, vodio Bernardićevom inkluzivnošću pa na listu stavio Miru Kovača i(li) Davora Ivu Stiera (drugo je pitanje bi li oni to prihvatili) danas u središnjici HDZ-a vjerojatno ne bi fercerao crveni alarm.
TRI NAJLOŠIJA IZBORNA REZULTATA HDZ-a (PO POSTOCIMA GLASOVA)
2019. godine: izbori za Europski parlament - 22,72%
2011. godine: parlamentarni izbori - 23,5%
2000. godine: parlamentarni izbori - 30,46%
BROJKE SU EGZAKTNE: HDZ i partneri 2014. 41,4 posto, HDZ 2019. 22,7 posto. Listu je slagao Plenković prema svojim željama
