Situacija u Ukrajini ne smiruje se već peti dan, a Hrvatska će i svojim paketom mjera pomoći ublažiti situaciju. Premijer Andrej Plenković sazvao je za ponedjeljak sastanak parlamentarne većine, a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održat će se izvanredna sjednica Vlade.
U fokusu su mjere pomoći Ukrajini, prihvat izbjeglica, ali i restriktivne mjere.
'Pozivamo da se prekine ovaj suludi ratni pohod'
"Svjedoci smo ničim izazvanom brutalnog napada ruske vojske na Ukrajinu i to kopnom, zrakom i s brodova. Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja ruske diplomacije da se nikakav napad ne sprema, sad su maske pale. Žele okupirati najveću europsku zemlju. Sad vidimo tko je s pravom upozoravao, a tko je obmanjivao svjetsku javnost", kazao je Plenković u uvodu izvanredne sjednice Vlade.
"Hrvatski narod jako dobro zna što znači izboriti se za demokraciju, jako dobro zna što znači obraniti svoju domovinu od agresije", kazao je.
"Za Hrvatsku nema dileme, mi možemo biti samo na strani demokratske i suverene Ukrajine. Rusiju i ruski narod pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod, da se vrate politici razuma i dijaloga", dodao je.
Za razliku od napada na Hrvatsku kad reakcija međunarodne zajednice nije bila na razini, nastavio je Plenković, u slučaju Ukrajine svjedočimo jedinstvenoj reakciji Europske unije koja je naučila pogrešku. "Stavljeni smo pred gotov čin, nema mjesta kalkuliranju. Svjesni smo da će sankcije Rusiji imati posljedice i za EU i za Hrvatsku, ali Hrvatska i ostale članice EU-a odabrale su jedino ispravno", rekao je.
"Parlamentarna većina je jedinstvena. Jedinstvo i punu podršku mjerama koje poduzimamo kao Vlada jutros je pokazala i parlamentarna oporba, što je važno i što osobito cijenim. Zato smo izglasali u Saboru i rezoluciju o Ukrajini", rekao je premijer, dodajući da svjedočimo velikom elanu hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu. "Hrvatska je još jednom pokazala solidarnost. Vlada je također brzo reagirala, već u prvim satima napada na Ukrajinu", dodao je.
'Moramo stati na pravu stranu povijesti'
"Podižemo stupanj pripravnosti za primanje izbjeglica, ali i za osiguranje opskrbe plinom te mjere zabrane ruskim letovima u hrvatskom zračnom prostoru.
Hrvatska će se pridružiti odluci EU-a da se neke ruske banke isključe iz sustava SWIFT. Danas ćemo donijeti odluku i o slanju vojne pomoći Ukrajini, tu je zaštitna oprema i pješačko oružje u vrijednosti od 124 milijuna kuna", rekao je Plenković.
Ponovio je da Hrvatska ne može pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu. "To bi značilo kapitulirati pred najgrubljim nasrtajem na međunarodno pravo. Mi našim potezima moramo stati na pravu stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa, na to smo i upozoravali. To je jedini pravi put. Hrvatska je podržala europski put Ukrajine, zajedno s ukrajinskim predsjednikom sam u prosincu potpisao deklaraciju kojom to jasno kažemo", poručio je Plenković.
Grlić-Radman: 'Zadržavanjem veleposlanice u Ukrajini pokazali smo solidarnost'
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman potom je govorio o hrvatskim državljanima u Ukrajini. "Hrvatska je zadržavanjem veleposlanice u Ukrajini pokazala solidarnost. Ukrajina je bila prva zemlja UN-a koja je priznala neovisnost Hrvatske. MVEP kontinuirano prati razvoj situacije, u kontaktu smo 24 sata", rekao je.
"Većina naših državljana se nalazi u Kijevu, dio ih je u Lavovou. Procjenjuje se da je u Ukrajini između 30 i 50 naših državljana. Prije agresije bilo ih je 114. Broj građana se stalno mijenja jer dio njih uspijeva prijeći granici s EU-om", rekao je Grlić-Radman. "Radna skupina ministarstva će kontaktirati sve osobe s popisa i utvrditi točan broj ljudi i njihovo mjesto boravka", dodao je.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je o humanitarnoj pomoći izbjeglicama iz Ukrajine.
"Od prvog dana početka agresije, sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti su se aktivirale kako bi se osigurao sveobuhvatni pristup vezan za prihvat izbjeglica i daljnje potrebe. Od 25. do 28. veljače do jutros u 6 sati u RH je ušlo 190 izbjeglica iz Ukrajine. Neki se nalaze u Motelu Plitvice, a ostali u privatnom aranžmanu. Organiziraju se i prihvatni centru u Osijeku, u Zagrebu te u Krapinskim Toplicama", kazao je Božinović, dodajući da je dosad 18 članica EU-a pomoglo Ukrajini.
"Sve članice Unije su pozvane i na kibernetičku budnost", dodao je. Božinović je kazao da se radi o velikoj humanitarnoj krizi. "Neke procjene govore o četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine u EU, a tu su i interno raseljene osobe, što sve skupa može doseći brojku od osam milijuna ljudi. Radi se o velikoj humanitarnoj krizi. Vlada je i dalje spremna pružati svu pomoć i primati ukrajinske izbjeglice", poručio je.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković iznio je Prijedlog odluke o zabrani ulaska, izlaska i preleta u i iz područja letnih informacija Zagreb zračnim prijevoznicima Ruske Federacije.
"Uslijed ruskih aktivnosti u Ukrajini države članice EU-a uvele su sankcije Ruskoj federaciji. Većina država članica EU-a i Velika Britanija su uvele mjere kojima ruskim zračnim prijevoznicima zabranjuje korištenje zračnog prostora te slijetanje i polijetanje iz zračnih luka na teritoriju država članica", rekao je Butković.
Marić o Fortenova grupi i Sberbanku
Ministar financija Zdravko Marić govorio je o posljedicama rata u Ukrajinu na hrvatsku ekonomiju, odnosno sankcije ruskoj središnjoj banci i budućnosti Fortenove.
"U ovom trenutku procjena po pitanju BDP-a je još preuranjena. Aktualno je nekoliko tema: jedna od njih je SWIFT, dakle međunarodni sustav financijske komunikacije između banaka i drugih financijskih institucija. U ovom trenutku isključena je samo ruska središnja banka, a u terminima sati, dakle ne dana, moguće da će ta lista, što se tiče ruskih banaka, biti proširena", kazao je Marić.
"Proteklih dana ima puno pitanja o Fortenova grupi, prve informacije da je kompanija stabilna", dodao je.
Marić je kazao da se važan dio odnosi i na "problematiku Sberbanka u RH". "S obzirom na to da se radi o važnoj banci, pokriva oko 2,3 posto tržišnog udjela u RH, pod nadzorom je ECB-a koja pažljivo prati situaciju. ECB je noćas ocijenila da je Sberbank u Austriji sa svojim podružnicama u Hrvatskoj i Sloveniji, u opasnosti da će propasti ili vjerojatno propasti. Ta terminologija se koristi da su stečeni uvjeti da se pokrene stečajni postupak nad bankom. Evidentno, s obzirom na sve okolnosti, banka posljednjih dana trpi određene pritiske. Sukladno tome je ECB dala ovo priopćenje", pojasnio je Marić.
"Moratorij koji je na snazi do sutra u ponoć želi ustabiliti poslovanje dok sanacijski odbor ne donese odluku. Inzistirat ćemo da se izborio za mogućnost sanacije Sberbanka u Hrvatskoj. U povijesti RH je provedeno sedam sanacija i sve su provedene uspješno", kazao je Marić.
"Moramo pojasniti i drugi scenarij, a to je da dođe do likvidacije, a tada dolazi do aktivacije sustava osiguranja depozita do 100.000 eura. Ukupni iznosi osiguranih štednih uloga je tri milijarde i 800 milijuna kuna", rekao je Marić.
Koalicijski partneri dali potporu Plenkoviću
Predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj izjavio je u ponedjeljak da su koalicijski partneri na sastanku u Banskim dvorima dali potporu Vladi u vezi sankcija Rusiji i slanja pomoći Ukrajini. "Premijer je koalicijske partnere izvijestio o planovima Vlade vezano za sankcije prema Rusiji i dobio je njihovu potporu", izjavio je nakon sastanka Čuraj novinarima.
Što se tiče pitanja slanja pomoći Ukrajini, humanitarne i druge vrste, to će biti tema zatvorenog dijela sjednice Vlade, dodao je Čuraj ne otkrivajući što će točno Hrvatska slati u Ukrajinu. "Poslat ćemo sve što su oni tražili, a što je u našoj mogućnosti da možemo poslati vodeći računa o sposobnosti vlastitih oružanih snaga", kazao je.
Vezano za situaciju sa Sberbankom Čuraj je poručio kako je ona apsolutno stabilna i likvidna, a za građane je najbitnije da su njihovi depoziti osigurani. Povlačenjem depozita došlo je do udara na likvidnost, zato je uveden moratorij od dva dana kako bi se riješilo to pitanje. "Sberbank ima oko 2,3 posto udjela na hrvatskom tržištu, što je oko 11 milijardi kuna aktive, mislimo da tu u dogovoru s Jedinstvenim financijskim odborom postoji mogućnost provedbe sanacije kako bi posljedice bile što manje", kazao je Čuraj i izrazio uvjerenje da će Europska komisija prihvatiti prijedlog sanacije.
Ne očekuju se poremećaji u poslovanju Fortenova grupe
Na sastanku se razgovaralo i o Fortenova grupi, za koju Čuraj kaže da njezino poslovanje nije toliko izloženo niti su većinski vlasnici ruske banke pa ne očekuju poremećaje u poslovanju niti likvidnosti. Izvoznici će pretrpjeti određene štete zbog sankcija Rusiji, no hrvatski robni izvoz u Rusiju, kada se makne plin, iznosi oko dva posto ukupnog robnog izvoza, rekao je. "Ne možemo imati figu u džepu, govoriti jedno, a raditi drugo, nije 'business as usual', ovo su izvanredne mjere i to ćemo, nažalost, svi osjetiti", poručio je Čuraj.
Planira se osnivanje međuresornog povjerenstava za prihvat izbjeglica, najavio je dodavši kako je osobno predložio pomoć obiteljima koji će prihvatiti te ljude u vidu socijalne naknade po svakom članu. Čuraj je također rekao da je otvorio pitanje proljetne sjetve, da se što više površina u Hrvatskoj posije i osigura otkup. Na sastanku koalicijskih partnera nije bilo govora o novom ministru graditeljstva, tijekom ovog tjedna bit će još jedan sastanak na tu temu, otkrio je Čuraj.
Rat u Ukrajini možete pratiti iz minutu u minutu - OVDJE.
