Premijer Andrej Plenković nakon sjednice Vlade stao je pred medije i osvrnuo se na najave Slovenije o privremenim pojačanim graničnim kontrolama. Kazao je da je potez Slovenije vezan uz odluku Italije koja se na istu stvar odlučila zbog više razloga.
"Zbog ogromnog priljeva migranata, a odluka je povezana u kontekstu terorističkog napada Hamasa na Izrael koji je izazvao val i napada u Francuskoj, u Belgiji, a i drugdje su brojne prijetnje", poručio je dodavši da potez Slovenije prema Hrvatskoj treba staviti u taj kontekst.
Podsjetio je da Austrija iste mjere ima prema Češkoj, da Njemačka ima prema Poljskoj, Češkoj i Švicarskoj, a Norveška u svim svojim lukama za brodove koji dolaze iz Schengena, Njemačka na kopnenoj granici s Austrijom, Austrija ima sličnu stvar sa Slovačkom, Poljska sa Slovačkom i tako dalje.
"Jako je važno to kontekstualizirati, nema to veze s Hrvatskom u smislu da postoji neki poseban problem. Ovo je u kontekstu promijenjene sigurnosne situacije i prijetnje terorizma i ekstremizma. Što se tiče Frontexa, pozicija Hrvatske i Slovenije zajednička je bila da Frontex sklopi sporazum s Bosnom i Hercegovinom i da pomogne njihovim institucijama u zaštiti granice, odnosno u izlasku nezakonitih migranata. Oni najčešće nemaju kud drugo osim u Hrvatsku. O tome ću danas razgovarao s Borjanom Krišto da vidimo u kojoj fazi je taj postupak", rekao je.
Kazao je da se ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sastao sa slovenskim kolegom te su razgovarali i s talijanskim ministrom.
"Načelan je dogovor da se 2. ili 3. studenog održi trilateralan sastanak ministara unutarnjih poslova u Trstu kako bi nakon prvih 10 privremenih dana vidjeli kakva je ta situacija i jesu li te mjere potrebne u mjeri kakve će biti od ove subote. Naše je čvrsto uvjerenje da ponovno uspostavljanje kontrole na graničnim prijelazima teško može spriječiti terorizam. Ono percepcijski može djelovati da su sigurnosne mjere više, ali ono što inzistiramo je na puno većoj policijskoj suradnji", poručio je premijer.
Istaknuo je da je razlog za uvođenje kontrola na granici "terorizam, prijetnja terorizma, i kontekst rata Hamas-Izrael te odluka Italije i gotovo pa automatizam Slovenije ne samo prema Hrvatskoj nego i Mađarskoj. Više zemalja radi ovo i trebamo to sagledati kao privremenu mjeru", objasnio je.
Kazao je da ovo sve ne znači povratak onih klasičnih provjera na granici.
"Schengenski zakonik predviđa ovakve situacije. Schengen nije gotov, ali on već godinama ima problem u temeljnom smislu, a to je potpuna sloboda kretanja. Sjetite se da su se ovakve mjere donosile i kod terorističkih napada prije 7-8 godina. Kad je bio COVID, Schengena praktički nije bilo, sada opet imamo sigurnosne ugroze. Ovo je nešto što se događa", poručuje.
Komentirao je kritike sa slovenske strane o povećanom broju ilegalnih prelazaka otkako smo ušli u Schengen i kazao da Hrvatska sa svoje strane radi dobar posao.
"To su realnosti onoga što se dogodilo s cijelim migrantskim procesom, bilo Srednje-mediteranskom rutom ili Istočno-mediteranskom rutom. U varijanti da je potpuno zatvorena granica između Grčke i Turske, da recimo BIH i Srbija imaju isti vizni režim za aerodrome, onda bi mi imali vjerojatno nula migranata na jugoistoku Europe. Oni koji uspiju doći na inicijalnom dolasku u Europu, dolaze u BIH pa onda kroz Hrvatsku žele ići dalje. Mi smo jako puno učinili i činimo više možda nego drugi. Ne znam ima li netko drugi ovakav broj graničnih policajaca. Naši napori su u tijesnoj koordinaciji s policijama Slovenije, ali i BIH. Krijumčarske mreže su toliko organizirane da su to postali veliki biznisi", tvrdi.
Nakon svih događaja na Bliskom istoku, ali i terorističkih napada u Europi, Plenković kaže da su policija i sigurnosne službe povećale budnost te prate sigurnosnu situaciju u zemlji.
"Ali nema ničega što bi kod bilo koga u Hrvatskoj trebalo izazivati osjećaj nesigurnosti ili ugroze", uvjerava.
Kaže da privremene granične kontrole neće značiti tvrde granične kontrole poput onih koje Hrvatska ima sa zemljama izvan Schengena.
Privremene mjere mogle bi se početi primjenjivati ove subote ako će Slovenija slijediti najave Italije, kaže Plenković.
Nastavio je da sve to nije dokaz o nepovjerenju unutar zemalja Europske unije, nego plod odluka pod pristicima okolnosti.
"Idemo globalno pogledati situaciju. Imate rusku agresiju na Ukrajinu zbog kojeg je došlo do izbjegličkog vala koji nije viđen u Europi ako izuzmemo onaj iz 2015. I dalje imate brutalnu Putinovu agresiju koja traje, Hamasov teroristički napad na Izrael, rat koji tamo tinja, regionalnu eskalaciju s drugim akterima. Ovo je ozbiljna sigurnosna situacija u najbližem Europskom susjedstvu. To upućuje na zaključak da se suradnja u sigurnosnom smislu mora dignuti na visoku razinu", kaže.
Ulazak Hrvatske u Schengen jedna je od stvari kojima se Vlada voli pohvaliti i ističe kao veliki uspjeh. Na pitanje je li to sada ukaljano ovom situacijom, premijer je sarkastično dobacio.
"Vlada je ta koja je kriva za Hamasov napad na Izrael, terorističke napade u Francuskoj i Belgiji pa je došlo do toga da je Italija digla granične kontrole Sloveniji, a oni Hrvatskoj. Nije dobro biti zlurad u vremenima krize. Važno je realno opisivati stvari. Zapitajte se malo, da nismo lani ušli u Schengen, kad bi ušli u ovakvim okolnostima? Pogledajte koristi od ulaska već u razdoblju ove turističke sezone. Članstvo u Schengenu je jedan od važnih strateških uspjeha naše Vlade i cijele Hrvatske", zaključio je.
Kratko je prokomentirao sedmogodišnji mandat njegove Vlade i rekao da je to bilo zahtjevno razdoblje.
"Bilo je brojnih kriza koje nismo planirali, ali imali smo puno programskih ciljeva koje smo realizirali", zaključio je.
POGLEDAJTE VIDEO: Plenković o kontrolama na granicama: 'Teško da mogu spriječiti terorizam, a i neće biti klasičnih provjera kao prije'
