Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković prisjetio se 32. godišnjice pogibije generala Blage Zadre i bojnika Alfreda Hila, prvog zapovjednika vojne policije u VUkovaru.
"Izražavamo im duboko poštovanje i zahvalu na svemu onome što su učinili za slobodnu i samostlanu Hrvatsku. Njihova je hrabrost i odlučnost pokazala vrline koje se prenose generacijama. Oni i drugi hrvatski branitelji nikad neće biti zaboravljeni", rekao je Plenković.
Istaknuo je da će spomen područje u Lovasu posjećivati učenici hrvatskih osnovnih škola.
Osvrnuo se i na sastanak oko afričke svinjske kuge u utorak s nadležnim tijelima i predstavnicima veterinarskog sustava, Državnog inspektorata i županima više slavonskih županija i predstanicima poljoprivredne komore.
"Tu smo ponovili sve što trenutno radimo i od početka izbijanja epidemije. U cilju zaštite svinjskog fonda i ekonomske zaštite naših svinjogojaca i poljoprivrednika. Za javnost i ljude u Slavoniji - ne postoji cjepivo ni lijek za afirčku svinjsku kugu. Da postoje bilo gdje u svijetu, Hrvatska bi ga već nabavila", kazao je dodavši da svinjska kuga trenutno hara i u drugim zemljama i da se ovakve stvari ne događaju samo u Hrvatskoj.
Do sada je u procesu mjera eutanazirano oko 26 000 svinja što predstavlja 2 i pol posto ukupnog fonda svinja u Hrvatskoj. "Da stavimo u kontekst ono što se napravilo i što će se poduzimati, mjere Vlade nisu samo usmjerene na suzbijanje širenja epidemije već i na podršku i kompenzaciju našim svinjogojcima. Do sada smo donijeli mjera u iznosu od 30 milijuna eura, a donosit ćemo i dalje programe koji će pomoći svinjogojcima da se oporave od pošasti za koju oni nisu krivi", rekao je premijer.
Dodao je da ministrica poljoprivrede Marija Vučković ima njegovu punu podršku te je zahvalio veterinarima i svim drugim službama na terenu za njihove napore u ovoj situaciji.
Nakon toga se dotaknuo sjednice Povjerenstva za osobe s invaliditetom. Na njoj su predstavili dva nacrta zakona - Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o doplatku za djecu.
"Oba ova propisa kontinuitet su naše politike i programa o brizi za osobe s invaliditetom, odnosno o doprinosu jačanja politike demografske i obiteljske. Cilj je da Zakon o inkluzivnom dodatku stupi na snagu 1. siječnja, a Zakon o doplatku 1. ožujka zbog načina obračuna. Reakcija Udruga za osobe s invaliditetom na Zakon o inkluzivnom dodatku je bila vrlo pozitivna. Ovaj će Zakon objediniti 4 dosadašnje naknade - osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu do zaposlenja. Provodit će se samo jedno vještačenje i smanjit će se administrativni procesi. Na taj način imat ćemo pravedniji i jednostavniji sustav, a pravo na doplatak od sad će imati veći broj korisnika, a naravno sve ovo je praktički povećanje sredstava u proračunu za 100 posto", objasnio je premijer.
Dodao je da će se broj obitelji korisnika dječjeg doplatka s dosadašnjih 126 000 podignuti na 271 000, odnosno da je umjesto 247 000 djece taj doplatak sada koristiti njih 511 000.
Zakoni će biti u javnom savjetovanju idućih mjesec dana nakon čega idu u proceduru.
Za jučer otvorenu cestu DC403 u Rijeci kazao je da je to fascinantan građevinski projekt i jedan od najskupljih koji spaja obilaznicu Rijeke sa samom lukom. "Riječani iz zapadnog dijela grada za dvije minute dolaze na obilaznicu, a autocesta praktički dolazi do mora", istaknuo je.
Tema rata na Bliskom istoku, kaže, bila je važna na raspravi izvanrednog sastanka Europskog vijeća.
"Razgovarali smo o svemu što se događa, terorističkim napadima, ubojstvu švedskih navijača u Belgiji. Izrazili smo sućut tamošnjih čelnicima, a ova situacija izazvala je ogromnu zabrinutost kod niza kolega u članicama Europske unije. Pitanja nacionalne sigurnosti su dignuta na najvišu razinu. Jedna od posljedica situacije na Bliskom istoku je i odluka pojedinih država članica da zbog prijetnji terorizma i pitanja nacionalne sigurnosti dodatno poduzimaju mjere poput ovih koje je najavila Italija Sloveniji, a i mjera koje je Slovenija najavila Hrvatskoj. Radi se o tome da će i Italija prema Sloveniji uvesti privremenu graničnu kontrolu na unutarnjim granicama, a istovjetan postupak će Slovenija primijeniti Hrvatskoj", objasnio je Plenković.
Kaže da je o tome već razgovarao sa slovenskim premijerom, a potpredsjednik Vlade Davor Božinović s drugim slovenskim kolegom. Odluka Italije trebala stupiti na snagu 21. listopada i to na deset dana s mogućnošću produljenja.
"Privremeno uvođenje granične kontrole moguće je temeljen Zakonika o Schengenskim granicama i to ako se u području bez nadzora unutarnjih granica pojavi ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. U slučaju neposredne opasnosti koja zahtjeva hitno djelovanje, država članica granične kontrole može uvesti jednostrano. Nadzor na unutarnjim granicama u Schengenskom području trenutno primjenjuje devet država članica", dodao je.
Hrvatske sigurnosne službe pozorno prate cijelu situaciju u ovim promjenjeim globalnim okolnostima. "Hrvatska i Slovenija imaju zajednički cilj sprječavanja nezakonitih migracija i jačanja sigurnosti naših građana", zaključio je Plenković.
Istaknuo je da uvođenje graničnih kontrola nije novitet i da je važno napomenuti da je ovo privremeno rješenje.
"Treba ostati iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera. Prije odluke o uvođenju privremenih graničnih kontrola države članice trebaju procijeniti i obrazložiti u kojoj će mjeri to otkloniti prijetnje sigurnosti i opravdati razmjernost mjere u odnosu na prijetnju. Pri tome trebaju uzeti u obzir i učinak na slobodno kretanje osoba i roba. Prije odluke o uvođenju, članica se obavezno treba konzultirati i surađivati sa susjednim državama na koje se granične kontrole odnose. Na današnjem sastanku će se ministar Božinović vidjeti s talijanskim kolegom te će svo troje (uključujući i slovenskog kolegu op. a.) raspraviti novu situaciju i utvrditi privremenost mjera kako bi suradnjom spriječili eventualne prijetnje", objasnio je.
POGLEDAJTE VIDEO: Plenković o uvođenju kontrola na granici: 'Razgovarao sam sa slovenskim kolegama. Ovo je samo privremeno rješenje'
