U utorak je održana 14. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković. Po završetku sjednice premijer je dao izjavu za medije.
"Predstavili smo ključnim partnerima u procesu decentralizacije i korištenja europskih sredstava mogućnosti u financijskom okviru za koji smo se izborili u ljeto 2020. godine. Ta sredstva su bitna za regionalni razvoj hrvatske, a njima smo osigurali i veću odgovornost gradova i županija", rekao je premijer. "To će pridonijeti boljoj realizaciji onoga što žele za svoj kraj, za svoj grad i općine oko gradova. Druga tema bila je poljoprivreda. Ukupno je sredstava alocirano u ovih više od šest godina, više od 15 milijardi kuna provodeći državni i europski proračun", rekao je Plenković. Pohvalio je projekt "Zaželi" koji je izazvao veliki interes i za koji će se nastaviti osiguravati sredstva.
O Milanovićevim kritikama
Na komentar predsjednika Milanovića da hrvatskoj vojsci nedostaje granata, Plenković je rekao: "Nisam to gledao, ali stvari su jasne. Hrvatska je normalno u političkom smislu disala dok se on nije vratio. Milanović je protiv pomoći Ukrajini, Milanović je putofil, dakle ne rusofil nego putinofil", rekao je premijer. "Nema konzultacija s nekim tko je politički a priori protiv", dodao je.
"Ne šaljemo nikoga u rat u Ukrajinu. Oni koji prenose njegove lažne teze stvaraju kaos i da se nešto ne radi kako treba. Ministri su u Bruxellesu iskazali načelnu spremnost. Milanović nije htio donijeti odluku, onda je to trebao učiniti Hrvatski sabor", rekao je te 97 zastupnika koji su glasali 'za' nazvao 'pametnima i inteligentnima' te im zahvalio. Rekao je da Milanović do sada nije bio protiv slanja oružja.
"Što se tiče nabave, u mandatu ministra Marija Banožića kojeg on očito obožava, kupljeni su Rafali, riješeno je pitanje borbenih oklopnih vozila, nabavlja se protuzračna obrana, a mi ćemo, da njemu bude lakše, kupiti još crnih jastrebova, da bi se on mogao dodatno vozati tim helikopterima u vrijeme ljeta, u izletima", rekao je.
"Grbin možda ima dva metra, ali je politički patuljčić i govori o dijalogu s nekim tko je a priori protiv (Milanović). To je onaj isti koji je rekao da će proganjati zastupnike ako budu glasali za ulazak Finske i Švedske u NATO", rekao je.
Na Milanovićev komentar da naš problem nije Bahmut nego Hrvati u BiH, rekao je: "Ma, on je problem hrvatske vanjske politike. Da slijedimo njegove stavove, ne bismo ušli u Schengen i europodručje, vjerojatno ne bismo osudili Rusiju. To je jedna izolacionistička, izrazito putinofilska politika. Cijeli svijet se bavi temom Ukrajine, to je tema i hrvatskog nacionalnog interesa. Način na koji Milanović to prati dovoljno govori o njemu, ali to nije stav hrvatske Vlade", rekao je Plenković.
O hrvatskom gospodarstvu
"HNB je predvidio rast iznad onoga što je predvidjela Vlada. Svakom pa i najmanje upućenom jasno je da će doći do usporavanja globalne ekonomije u 2023. Za sve ljubitelje HDZ-a, u ovoj godini megaisporuke, svima kojima je trebalo smo pomogli. Hrvatska je unatoč krizi covida, energetskoj i prehrambenoj krizi ima najbolju turističku sezonu, a prihodi od turizma su najmanje 30 posto veći nego prethodne godine i zato ćemo imati šest posto veći rast od drugih članica EU-a", rekao je te najavio daljnje iskorake u 2023. godini.
"Učinit ćemo sve da Vlada stvori preduvjete, intervencijama, poticanjem osobne potrošnje, izvoza, ulaganjem u projekte, da taj rast bude i dalje solidan u promijenjenim globalnim okolnostima", rekao je Plenković te dodao "nismo kao ovi iz oporbe u potpunosti neidentificirani sa strateškim odlukama Hrvatske". "Danas u Saboru sjede zastupnici koji prstom nisu mrdnuli da Hrvatska uđe u Schengen i NATO", rekao je te dodao da ljaga za Ukrajinu ostaje na svakom od pojedinih zastupnika koji su se usprotivili obuci u Hrvatskoj.
Što znači pad cijena goriva za poduzetnike i građane te hoće li to utjecati na manje cijene hrane, rekao je: "Cijelo vrijeme se borimo da neki akteri na tržištu cjenovnim odlukama utječu na rast inflacije. Nije korektno da Vlada uvodi mjere, a da rastu cijene koje nemaju veze s energetskom i prehrambenom krizom. Tu treba jasno prozivati one koji neopravdano dižu cijene. Izrazito je dobro da su cijene naftnih derivata pale. Da nema mjera Vlade, da nismo odustali od nekih naknada i ograničili marže distributera te smanjili trošarine, ova cijena koju vidite danas bila bi za dvije kune skuplja", rekao je Plenković. Dodao je da je do sniženja cijena došlo u pregovorima s partnerima EU-a.
O niskim plaćama u RH
"Onima koji se još nisu snašli, da smo mi članica EU-a i da razgovaramo o bitnim temama, oni koji su bili protiv ovakvog limita... velike industrijske zemlje poput Njemačke i Nizozemske boje se da će njihove zemlje doći u problem ako Kina napusti politiku nula covida i napusti svoju ekonomiju, pa da počne plaćati LNG, a da Europa ostane bez energenata. Ovaj okvir je korektan i kompromis je maksimalno moguć", zaključio je.
Na pitanja o najnižim plaćama u EU-u, rekao je: "Plaće su u našem mandatu u prosjeku rasle više od 1600 kuna, sad će ponovno rasti. Jučer smo na sjednici predstavili statistiku svih ključnih ekonomskih pokazatelja i tu se vidi trend svega. Idemo na prosjek EU-a od 70, s rasta minimalne, medijalne, prosječne plaće. Hrvatska danas ima sasvim drugu reputaciju na financijskim tržištima i svatko tko želi zdravo gledati na taj uspjeh, koji je realizacija ove Vlade... lakonski kažu 'pridonijeli su i drugi'. Isključivo je plod naše vlade uvođenje eura. Sve kriterije ispunjavali smo mi, ista stvar i za Schengen", rekao je Plenković.
Naglasio je da izolacionistička politika Hrvatsku sramoti. "Hrvatskoj je bilo bolje dok se bilo u Čileu", rekao je Plenković aludirajući na Milanovićev nedavni posjet toj zemlji.
O nacionalnom stadionu
Na pitanje o izgradnji nacionalnog stadiona rekao je: "Za to su glasali čak i ovi koji su za Putina. Više vole sport nego nacionalnu politiku. Mi smo rekli, tu smo, bit ćemo jedan od partnera koji će ulagati u stadione jer je to bitno i dobro. Što se tiče Maksimira, razgovori se vode s Gradom Zagrebom, s klubom, Uefom, razgovarat će se i s Fifom. Znamo da je zemlja u vlasništvu crkve, ali razgovarat će se i pronaći rješenje, to nije nepremostivo. Da bismo to operativno vodili, imenovali smo Josipa Pavića da bude državni tajnik i da se bavi baš izgradnjom sportske infrastrukture", rekao je Plenković.
Na sjednici u Pitomači članovima Savjeta predstavljene su informacije o mogućnostima ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema u financijskoj perspektivi 2021.-2027., zatim ulaganja i nove mogućnosti do 2027. u poljoprivredi i ribarstvu te ulaganja iz Europskog socijalnog fonda, nove mogućnosti za jedinice lokalne i regionalne samouprave u okviru ESF+ te najava poziva za izgradnju i opremanje centara za starije osobe iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru "Projekta Slavonija, Baranja i Srijem".
