Predsjednik Republike Zoran Milanović dao je mandat za sastavljanje nove Vlade predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću, a nakon sastanka iza zatvorenih vrata obraćaju se javnosti na konferenciji za medije u Uredu predsjednika na Pantovčaku.
"Odluku o dodjeli mandata uručio sam Plenkoviću gore u uredu da
izbjegnemo tu ceremonijalnost. To je jedan komad papira, on je
donio potpise, izborni rezultati su jasni i ja mu čestitam i
želim mu sve najbolje. Vidio sam 76 potpisa, nadam se da će svi
biti zdravi, čili, da neće biti zdravstveno kompromitirani. Nadam
se da će ova godina završiti kako već mora završiti gospodarskim
padom, a da će sljedeća završiti rastom'', poručio je
Milanović.
''Zahvaljujem predsjedniku Republike na povjerenom mandatu. Hvala
i svim sugrađanima koji su sudjelovali na izborima. Ovakav
rezultat obvezuje. Pred Hrvatskom je puno zahtjevnih izazova'',
istaknuo je Plenković potvrdivši da će idući tjedan 22. srpnja
biti konstituirajuća sjednica Sabora i da će nova Vlada imati 16
ministarstava.
Tko će biti čelni ljudi novih resora, saznat ćemo u ponedjeljak
Plenković je najavio da će imena novih ministara objaviti sljedeći tjedan odnosno nakon sastanka središnjih tijela HDZ-a u ponedjeljak i dodao: "Bit će i četiri potpredsjednika vlade. Dva nova potpredsjednika su Boris Milošević i Tomo Medved'', rekao je Plenković, dodavši da se nada da će novu Vladu predstaviti u srijedu i da će njezino izglasavanje biti u četvrtak.
Što se tiče detalja ustroja nove Vlade, ostaju ministarstva unutarnjih poslova, hrvatskih branitelja, financija, obrane, poljoprivrede, regionalnog razvoja i fondova Europske unije, vanjskih i europskih poslova te mora, prometa i infrastrukture, rekao je Plenković.
Spojit će se ministarstva pravosuđa i uprave, graditeljstva i državne imovine, a Ministarstvu rada i mirovinskog sustava dodat će se i sektor socijalne politike, dok će u naziv Ministarstva kulture biti dodani i mediji. Imat ćemo i Ministarstvo turizma i sporta, te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u koje spada sektor energetike i klimatskih promjena. Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaju nepromijenjeni.
Imat ćemo i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, ured za Hrvate izvan Hrvatske, Središnji državni ured za demografiju i mlade te ured za javnu nabavu, pobrojao je Plenković.
(Twitter / Andrej Plenković)
'Odluka o ministarstvima je diskrecijsko pravo premijera'
Mnogi se, međutim, pitaju je li riječ o stvarnoj racionalizaciji,
a Plenković je na to kazao: "Mislimo da je Vlada s
manjim brojem članova jednostavnija za upravljanje. Bit će
nešto manje dužnosnika, tu će doći do određene racionalizacije.
Što se tiče broja službenika, jasno da neće preustrojem biti
manje ljudi iako naš cilj jest racionalizacija".
Na upit novinara smanjenje broja ministarstava komentirao je i
Milanović, koji je rekao da je odluka o ministarstvima
diskrecijsko pravo premijera: "Sa 16 ljudi je lakše raditi nego s
njih 20".
''To je smanjenje ministara, a ne ministarstva. Broj službenika će biti isti, broj uprava će ostati isti. Za moje Vlade broj izvršitelja je smanjen za nekoliko tisuća. Ako će njemu biti lakše raditi, tim bolje. Ne treba gledati koliko će ljudi dobiti plaće nego što rade za tu plaću'', naglasio je Milanović.
Milanović Plenkoviću pružio ruku, Plenković njemu lakat
Prije Plenkovića Milanović je primio predsjednika i članove Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koji su mu uručili službene rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor, a Plenković je na Pantovčak stigao s potpisima 76 saborskih zastupnika i zastupnica, koji su mu pružili potporu da opet bude premijer.
Predsjednik HDZ-a i Vlade stigao je u društvu troje najbližih suradnika - predstojnika Ureda predsjednika Vlade Zvonimira Frke-Petešića i njegove zamjenice Tene Mišetić te glasnogovornika Vlade Marka Milića. Milanović je Plenkoviću pružio ruku, no Plenković je njemu pružio lakat sukladno epidemiološkim mjerama koje preporučuju da se ne rukuje i uz smijeh dodao: ''"Ti misliš da je to karijes, ali kažu ovi da ne smijemo".
Ništa od tvrde kohabitacije
Plenković i Milanović odgovorali su na različite upite novinara i novinarki prošavši i kroz niz drugih aktualno-političkih tema, ali i nekih starih 'nesuglasica', a nemoguće je bilo izbjeći pitanje suradnje dvojice predsjednika vezano uz nekadašnje najave Plenkovića o tvrdoj kohabitaciji.
Milanović je istaknuo da je pružao podršku u uvođenju mjera i naglasio: "Nismo se slagali oko nekih simboličnih manifestacija, moji stavovi su jasni, teško da će se mijenjati. Inače ne znam gdje nisam kao pasivniji u ovom odnosu pružao tu vrstu podrške. Ako smatram da je nešto štetno, reagirat ću''.
Plenković je istaknuo da će zajedno s predsjednikom pronalaziti rješenja za probleme hrvatskih građana i građanki. "Što se tiče suradnje, ne radi se o suradnji brda, nego o suradnji dva predsjednika. Iza nas je jedan intenzivan izborni ciklus. Na hrvatskom političkom prostoru, osim lokalnih izbora, sada je jedna sasvim druga situacija i perspektiva do 2024. Ono što je nama u interesu jest da tamo gdje možemo naći zajednički nazivnik moramo razgovarati, voditi dijalog. Što se tiče političkih stavova, te će razlike ostati, ali imamo dovoljno političke zrelosti i životne zrelosti da to prevladamo", kazao je Plenković, koji se osvrnuo i na pitanje manjina u Vladi.
Upitani kako će riješiti problem ustaškog pozdrava "Za dom spremni", Plenković je ustvrdio da je po tom pitanju napravljen veliki iskorak.
Milanović: Ne može se ZDS tretirati kao kad se netko napije i razbije bocu
"Moja je želja da svi manjinski zastupnici da podrže vladu. Činjenica je da smo mi mogli ovaj put razgovarati i s nekim drugim partnerima, ali to smo ostavili za neka druga vremena iz razloga što su se ti potencijalni partneri tijekom predizbornog vremena ponašali ucjenjivački. Išli smo na suradnju s onim zastupnicima s kojima smo surađivali proteklih godina. Oni koji nas žele podržati mogu to učiniti samoinicijativno", rekao je Plenković.
"Drago mi je ovo s manjinama, to je praksa dobrog duha. To nije samo simbolička stvar. to Hrvatsku razlikuje od dosta susjeda. Čitao sam da taj urlik nije u skladu s hrvatskim Ustavom što ništa ne znači. Pitanje je samo kako će to sankcionirati, kao govor mržnje ili kao remećenje javnog reda i mira. To jest govor mržnje. Nisam čovjek koji voli zabrane niti sankcije, ali ovdje druge nema - ne može se 'Za dom spremni' tretirati kao kad se netko napije i razbije bocu. To treba sankcionirati kao kazneno djelo, ali s vrlo blagom kaznom", komentirao je Milanović dodavši da oko tog pitanja neće raditi pritisak.
Pred Hrvatskom je izuzetno teška jesen
S obzirom na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, budućnost je za mnoge maglovita, pogotovo kada je riječ o radnim mjestima i preživljavanju.
"Stanje je u državnoj blagajni je dobro. Naš temeljni cilj je sigurnost radnih mjesta, plaća i mirovina. Osigurali smo već šest milijardi kuna za plaće u privatnom sektoru, to je potez bez presedana, ali nužan. Imamo i nove mjere. Što se tiče financiranja, mi smo izlazili i pred domaća i pred strana financijska tržišta, i naši krediti i obveznice su bili pod najboljim uvjetima, imali smo najniže kamate'', istaknuo je Plenković.
''Mi ćemo kad se oformi nova Vlada prilagoditi neke stavke proračuna. Krenut ćemo u određena porezna rasterećenja. Hrvatska ide prema eurozoni, ja očekujem da ćemo mi to ostvariti do kraja mandata. To je stvar povjerenja, agencije su nam zadržale kreditni rejting. Mi imamo već dosta veliko iskustvo oko Covida, najvažnije nam je da očuvamo javno zdravstvo i da omogućimo ekonomiju, kretanje ljudi. Najvažnija i najbitnija poruka je osobna odgovornost - HDD - higijena, dezinfekcija, distanca", poručio je Plenković.
Što sa Zagrebom - kad će napokon Zakon o obnovi?
Usred pandemije koronavirusa glavni grad je pogodio i potres, a
zakona o obnovi još nema. Milanović je podsjetio da je
Zagreb i prije potresa bio zapušten grad, a Plenković je najavio
da bi sljedećeg tjedna na prvoj sjednici nove Vlade Zakon o
obnovi Zagreba mogao biti upućen u Sabor na prvo
čitanje.
''Zakon o gradu Zagrebu se ne mora tako zvati, ali jasno je što
je intencija tog zakona. Zadnjih 20 godina sam vidio sve
značajnije gradove. I prije potresa Zagreb je bio
najzapušteniji, s ozbiljnom povijesno-urbanom jezgrom, koji ima
arhitekturu i urbanizam, to je naš grad, glavni grad, to je
hrvatski Jeruzalem. Da bude barem kao što je Wroclaw, koji je
duplo manji'', rekao je Milanović.
"U suradnji s HBOR-om nalazit ćemo financije za obnovu Zagreba.
To nije posao koji će se odraditi preko noći. Na Zakonu se
intenzivno radilo, održana je javna rasprava, usuglašen je na
razini resora. Nijanse ćemo dogovoriti tijekom idućeg tjedna.
Bitno je da postoje dva elementa: zakonski okvir i sredstva. A ta
sredstva, koliko god tko bio ambiciozan i glasan, nisam čuo
da netko ima rješenje od 11 milijardi eura štete koje nam je
potres donio. Moja politika je napraviti sustavan, pametan i
mudar zakonski okvir u skladu s onim što grad Zagreb zaslužuje.
Taj posao će trajati dugo, treba biti dobro isplaniran, a nije
dovoljan samo povratak na prijašnje stanje. Mnoge zgrade u centru
grada nisu u stanju izdržati veći potres od ovoga koji je bio. Mi
ćemo napraviti zakon, program obnove, radit će se godinama,
obnavljat će se. Napravit ćemo okvir koji je održiv i učinkovit i
s financijama koje će moći pratiti ovaj proces'', najavio je
Plenković.
Milanović: Cjepidlačim, no volio bih da imamo jasnije definirane ovlasti Stožera
Trenutno, a i još neko vrijeme ključna borba bit će ona protiv
koronavirusa, a Milanović je istaknuo da on
nije konkurencija Vladi i ne traži nikakve ovlasti za sebe,
ali smatra da bi trebao postojati drugačiji pravni režim koji bi
olakšao posao Vladi: ''Cjepidlačim, ali zakonom bi imali čistiju
situaciju. Moja ideja je dobronamjerna".
Milanović je upozorio da u zatvorenom prostoru na Pantovčaku
ni on, niti Plenković, a ni njihovi suradnici ne nose maske,
dok ih dio novinara i novinarki nosi, dio ne, a dio ih nosi
pogrešno. Obaveze nema, a mnogo je prijepora oko svega i
drugačiji pravni režim značio bi i određenu sigurnost u slučaju
kasnijih tužbi bude li ih netko želio podizati.
Stoga je poručio da očekuje jasnije i točnije pravne okvire sa stajališta Ustava u kojima djeluje Nacionalni stožer civilne zaštite, poput definiranja ovlasti za donošenje mjera i rokova u kojima takav režim vrijedi, a postojeći zakonski okvir nije taj.
"To se može riješiti tako da Vlada ili većina u Saboru predloži prema Članku 17. Ustava na određeno vrijeme određenu razinu suspenzije ljudskih prava u slučajima kakav je ovaj. Na taj način imamo čistiju pravnu situaciju, uređenija smo država, znamo što se i na koje vrijeme može. Takva odluka bi naprosto pravni režim u kojem živimo učinila potpuno čistim i olakšala Vladi posao da to radi. Pozivam sve saborske zastupnike da takav prijedlog, ukoliko dođe do njega, podrže", kazao je Milanović.
''Najvažnije je da očuvamo javno zdravstvo i zdravlje naših građana i da omogućimo ekonomiju i kretanje ljudi u mjeri koja je sigurna, turizam ... Najbitnija poruka je osobna odgovornost svakoga od nas - HDD: higijena, dezinfekcija i distanca. Ako se svi budemo toga držali, broj zaraženih bit će manji, a posljedice minimizirane, zaključio je Plenković.
