Premijer Andrej Plenković nije u srijedu htio odgovoriti hoće li tražiti sudsku zabranu štrajka budu li se prosvjetari na referendumu izjasnili protiv jučerašnje Vladine ponude i nastavili štrajkati, već je poručio kako želi pustiti sindikate da u miru donesu konačnu odluku.
Premijer tvrdi da ne može udovoljiti svim zahtjevima
Premda iz cijele Hrvatske stižu javne odbijenice prosvjetara na ponudu Vlade za povećanje plaća, Plenković je novinarima u Hrvatskom saboru izjavio da želi pustiti sindikate da na dvodnevnom referendumu u miru donesu odluku.
Nije htio govoriti ni o daljnjem scenariju, ako sindikati na referendumu odbiju Vladinu ponudu.
"Pustimo da čujemo što će danas i sutra sindikati kazati, a onda ćemo dalje razgovarati", rekao je Plenković.
Ponovno je iscrpno elaborirao da je Vlada stavila na stol cjelovitu ponudu 6,12 posto povećanja osnovice, plus 4 posto dodataka, plus jedan posto kao osigurač, plus izrada zajednički nove uredbe, plus božićnica, regres, dar za djecu i otpremnina. To su enormni iskoraci naprijed i bitno je da sagledaju cjelinu ponude, ovdje se moramo izvući iz iracionalnog u racionalno, u sadržaj ispred forme, kazao je.
Na pitanje zašto se sindikatima obrazovanja ne mogu ponuditi veći koeficijenti nego dodaci, ustvrdio je kako ne može udovoljiti svim zahtjevima jer mora gledati širu sliku, a oni nisu jedini koji nisu zadovoljni svojim koeficijentima.
- Profesor matematike izračunao koliko rastu plaće: Sad je jasnije zašto prosvjetari ne žele Vladin prijedlog
- U posjedu smo referendumskog listića za prosvjetare: Sindikalni čelnici pitaju ih dvije stvari
''Pokušali smo mijenjati koeficijente, ali nije išlo''
''Na početku mandata ove Vlade pokušali smo mijenjati koeficijente, ali nije išlo jer svaki ministar misli da su baš ljudi iz njegovog resora ti koji rade najteže poslove i zaslužuju najveće koeficijente'', izjavio je Plenković.
"Volumen zaposlenika u pojedinom sustavu nije identičan, mi ovdje govorimo o 90 tisuća ljudi, u jednom trenutku kad se naprave iskoraci u ovakvim koeficijentima, već sada, već danas, kucaju i drugi. Uvijek vam netko dolazi iz određenog segmenta sa svojim zahtjevom i gleda isključivo izolirano svoju temu bez sagledavanja šire slike", dodaje premijer.
Vlada nema taj luksuz, smatra Plenković, Vladina je zadaća da gleda cijelu širinu politike i to pokušava iskomunicirati.
''Ne ide nam očito, imamo problem. Ja bih volio da nam vi mediji malo pomognete u tome, da doživimo ovo što je na stolu kao konzistentnu politiku i paket, rekao je istaknuvši da mu je bitno da djeca idu u školu, a nastavnici imaju veću plaću'', rekao je.
Ako prihvatimo zahtjeve svi, sve će eksplodirati
"Ako napušemo balon i prihvatimo baš sve zahtjeve svih, sve će eksplodirati, prolit ćemo svo mlijeko koje smo kupili ove tri godine, pa neće više biti ni investicijskog rejtinga niti zdravog gospodarskog rasta'', ustvrdio je Plenković poručivši da ova Vlada ne smije ponoviti političke i ekonomske pogreške ranijih vlada.
"Je li bolje imati nula ili 10,40 posto na kraju iduće godine? Vrlo je važno da se to razumije i da je na stolu je najkvalitetniji, najkonstruktivniji mogući prijedlog u okolnostima gdje je proračun usvojen i gdje ćemo naći sredstva za to dodatno povećanje, plus još taj osigurač od 1 posto. To je bit i zato apeliram na ljude koji rade na obrazovanju naših mladih da shvate što je na stolu. Ova Vlada je prijatelj zaposlenika, pa nismo mi neprijatelji'', rekao je.
Na pitanje kakva je sudbina ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak i je li zadovoljan njenim postupcima tijekom štrajka, Plenković je kazao da ona bila u pripremama ovog sastanka, ali i da će razgovarati s njom.
Nije suglasan s njenim mišljenjem da u ovim pregovorima riječ o političkim igrama premijera sa sindikatima, jer, kaže, nema političkih igara, nego odgovornost Vlade da gleda cjelinu.
Odbio govoriti o eventualnom odlasku Divjak iz Vlade
Unatoč inzistiranju novinara odbio je na bilo koji način govoriti o odgovornosti i eventualnom odlasku Divjak iz Vlade. Odbacio je primjedbe da povećanjem osnovice svima nastaje sve veći jaz između prosvjetara i zaposlenih u ostalim javnim i državnim službama.
"Smanjuje se jaz ako je na stolu 11,49 posto. Meni 23,1 posto povećanja u jednom mandatu ne djeluje tako loše", ustrajao je premijer.
Negirao je i tumačenja da je mjesec i pol dana ignorirao prosvjetare i da se u pregovore uključio tek kada je situacija eskalirala, rekavši da je u rujnu tri puta razgovarao sa sindikalnim čelnicima. Jučer sam, dodao je, razgovarao na svoju inicijativu, a ne pod bilo kakvim ultimatumom.
"Nije stvar otišla predaleko nego pokušavamo razumnom, konzistentnom, racionalnom politikom riješiti problem jer kada zatvorimo jedan sektor, odmah dolazi drugi", kaže Plenković.
Ribić očekuje novi ciklus pregovora ako članstvo odbije Vladinu ponudu
Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić izjavio je u srijedu da sindikati očekuju novi ciklus pregovora ako njihovo članstvo na izjašnjavanju odbije Vladinu ponudu rasta osnovice i dodataka na plaću od ukupno 10,4 posto, jer će sve drugo značiti osvetu.
"Svašta očekujemo, očekujemo i novi ciklus pregovora i razgovora ako se ovo odbije. Mislimo da je to najnormalnija reakcija, sve drugo je neka osveta, mržnja vlastitih ljudi", rekao je Ribić na upit očekuje li da Vlada zabrani štrajk ako članstvo sindikata odbije premijerovu ponudu.
Plenkoviću je brojka šest politički relevantna
Ribić je uoči nastavka pregovora sindikata javnih službi o osnovici i materijalnim pravima u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava ocijenio da je zadnja ponuda premijera Andreja Plenkovića drugačija od onoga što su sindikati tražili.
"Mi smo tražili koeficijente, on je inzistirao na kompenzacijskim dodacima. Mi smo ga upozorili da će to teško proći, pogotovo na toj razini ako nije brojka šest. Njemu je brojka šest bila politički relevantna i on nije htio nikako pristati na nju. Onda je došao maksimum što se moglo postići - brojka pet. Ta brojka nije sasvim relevantna, dio naših članova je u dilemi oko toga, dio je rezolutno protiv", kazao je Ribić.
Poručio je da treba sačekati rezultate referenduma, pa će vidjeti što će biti. "Nije uvijek ono što se vidi većina. Ponekad je ona tiha većina koja se ne vidi možda većina, vidjet ćemo, zato treba biti malo oprezan", dodao je.
Ne očekuju zabranu štrajka niti uvođenje radne obveze
Predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti Igor Radeka rekao je da su pregovori, unatoč nekim neslaganjima s Vladom, prošli u konstruktivnom tonu pa od Vlade ne očekuje zabranu štrajka niti uvođenje radne obveze.
"To ne očekujemo, to bi bio presedan, to bi bila radikalna i loša reakcija. Ljudi će reći je li to prihvatljivo ili nije, a mi smo upozorili da bi jedan značajan broj ljudi mogao odbiti ponudu", kazao je.
Što se tiče pregovora o osnovici za iduću godinu, Radeka je podsjetio na dogovor s Vladom da će ona napraviti svoje analize i izaći s podatkom koliko je zaostajanje plaća u javnim službama za plaćama u gospodarstvu. Vlada, naime, smatra da je to zaostajanje ipak manje 18,3 od posto, kao što tvrde sindikati.
"Mi se moramo usuglasiti po bilo kojoj metodologiji koliko je to zaostatka i to mora biti rješeno. Moramo znati koliko je zaostajanja i kojom će dinamikom to biti riješeno. Očekujemo finalizaciju pozicije Vlade, odgovor sindikata i daljnje razgovore", rekao je.
Sindikat zdravstva traži povećanje za 18,3 posto
Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak izjavio je kako njihov zahtjev ostaje povećanje plaća za 18,3 posto, te smatra kako bi se trebala dogovoriti dinamika tog povećanja.
"Mi nismo rekli - tražimo tih 18,3 posto ovog trenutka, nego je to stvar dogovora i kompromisa između Vlade i sindikata javnih službi. Očekujemo da ćemo danas još moći nešto ispregovarati, a onda će naša tijela odlučiti prihvaćamo li ponudu o osnovici, kao što su je prihvatili državni službenici", rekao je Topolnjak.
Sindikati državnih službi postigli su načelni dogovor s Vladom o povećanju osnovice u idućoj godini po modelu 2+2+2 posto, pri čemu bi osnovica rasla za po 2 posto 1. siječnja, 1. lipnja i 1. listopada 2020. Za božićnicu i regres dogovorili su se da iznose po 1500 kuna.
