Reformama do milijardi. Vlada je predstavila Nacionalni plan oporavka i otpornosti do 2026. u kojem se nudi više do 6 milijardi bespovratnih eura iz EU fondova. Europska komisija tek ga treba odobriti, a iako je više od polovice potencijalnog novca namijenjeno gospodarstvu, privatni sektor viđenim nije sretan.
Nedostaje razrade
Ovo je tvornica za proizvodnju kotlova i peći na pelete u Labinu. Projekte za daljnji rast imaju, baš kao što su imali velika očekivanja od nacrta Nacionalnog plana oporavka. No nedostaje razrade pa nisu sigurni što će im plan ponuditi.
"Kroz gospodarstvo se primjerice planiraju i željeznice, a nas zanima koja će sredstva biti za razvoj gospodarstva, restrukturiranje prerađivačke industrije, kako turizam učiniti održivijim'', izjavio je Kristian Krpan, direktor tvrtke MCZ i predsjednik izvršnog odbora HUP-a Rijeka.
49 milijardi bespovratnih kuna – toliko je predviđeno Nacionalni planom.
Najviše novca namijenjeno je gospodarstvu, više od 26 milijardi kuna, što je 54 posto iznosa. Ostale komponente su javna uprava i pravosuđe koja može računati na 10 posto, obrazovanje i znanost - 15 posto, a tržište rada, zdravstvo te Inicijativa za obnovu zgrada, na 4, 5 i 12 posto.
''Cilj je osigurati znatnu potporu za reforme, privatna ulaganja mogla bi se poticati programima javnim ulaganjima, jamstvima, zajmovima, uz poštivanje svih pravila koja se odnose na potpore. Ovaj program ne raspoznaje razliku jer je usmjeren na oporavak gospodarstva u cjelini“, rekao je premijer Andrej Plenković.
Kada su konkretni projekti u pitanju, ponešto smo i doznali:
''Jedan od projekta koji će se sufinancirati iz ovog projekta je Rafinerijsko biopostrojenje'', kazao je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.
''Rimac automobili - to je drugi primjer izravnog sufinanciranja'', rekao je Ćorić.
"Mogu reći da se planira na neki način financiranje mobilnih ambulanti isto tako mobilnih ljekarni a isto tako dogradnja mnogih infrastrukturnih objekata'', kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Ministar financija svjestan je izazova:
"Ono što je ključni izazov bit će implementacija samih mjera a isto tako i apsorpcija“, rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Italija je drugačije reagirala
U udruzi poslodavaca nisu zadovoljni ni objašnjenjima ni dokumentom:
''Iz njega se ne mogu vi točne alokacije ni kako će utjecati na razvoj realni sektor koji mora stvarati radna mjesta, otpornost i oporavak gospodarstva“, rekao je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT-a.
A iz tvrtke s početka priče imaju savjet:
''Primjerice Italija je drugačije reagirala, tako da naša kuća tamo u ovom trenutku za sve investicije u 4.0 industriju do 2,5 milijuna eura, ima povrat kroz grantove do visine od 50 posto" izjavio je Krpan.
Kritike stižu i iz opozicije, a cjelokupni plan na više od 700 stranica bi trebao ugledati svjetlo dana krajem travnja. Kako bismo dobili novac, ključno je što će na njega reći Europska komisija.
