Premijer Zoran Milanović je jučer bankare prozvao za plaćetine, a danas opet udara po velikim igračima u bankama.
"Tko zarađuje - banke. Tko ima bonuse - bankari. Ne svi. Samo oni najveći dečki koje ne vidite. Oni neće izaći pred kamere. Oni će nekome platiti da kaže što želi. A za takve u Hrvatskoj ja ne radim. Niti sam ikada radio", rekao je predsjednik Vlade.
A jesu li to doista plaćetine ili samo plaće, istražili smo u službenim dokumentima i u razgovoru s nizom zaposlenika banaka.
Blagajnici i službenici imaju do 5.000 kn. Osobni bankari od 6 do 10. Srednji menadžment od 10 do 17 tisuća neto dok visoki menadžment-izvršni direktori-imaju od 20 tisuća kuna i nešto više.
Plaće
Što su im uredi bliže nebu, to su plaće bankovnih menadžera više. Također, strani članovi Uprava banaka često imaju više plaće i bonuse od domaćih članova. No to je u bankarskom poslu normalno.
Godišnje, prema javnim financijskim izvješćima, na bruto plaće i bonuse rukovodstva najviše troši Zagrebačka banka. Nakon nje PBZ Hypo, Raiffeisen i Erste. Na davanja top menadžmnetu u najvećih 5 banaka lani je otišlo 172 milijuna kuna. Udruga menadžera smatra da to nisu plaćetine.
Bonusi bankara
"Mislim da je ta izjava samo jedna u nizu demagoških smicalica jer se radi o jednoj potpunoj zamjeni teza. Plaće bankara su razmjerne njihovoj odgovornosti, a bonusi ovise u rezultatima", pojasnio je Esad Čolaković iz Hrvatskog udruženja menadžera Croma.
Zanimljivo, na tržištu su se pojavile tzv. etične banke. One su naime u vlasništvu svojih klijenata. Njihova udruga poručuje da podržava Vladino rješenje za konverziju kredita u švicarcu.
"Etične banke bi tu pokušale djelovati preventivno da do ovakve situacije ni ne dođe. Jer čim je do ovakve situacije došlo, postoji šteta za građane", Goran Jeras pokretač projekta radnog naziva 'e-banka'.
Nakon financijskog sloma prije par godina - bonusi bankara su ograničeni. U Hrvatskoj je gornja granica - jedna a iznimno dvije godišnje plaće.
