Zbog preagresivnog oporezivanja dohodaka koji su u EU prosječni, mogli bismo ostati bez srednjeg sloja, pokazao je izračun hrvatskog Deloittea i njihovih stranih ureda.
Brojna provedena istraživanja pokazala su da su hrvatski građani rekorderi po punjenju državne blagajne porezima i doprinosima. Najbolje to pokazuju izračuni koje su za Večernji list napravili stručnjaci hrvatskog Deloittea i njihovih inozemnih ureda.
Usporedbe su napravljene s Njemačkom i Austrijom, čiji je standard u usporedbi s Hrvatskom daleko viši.
Obračun je napravljen za izdvajanja za bruto dohodak od 3000, 4000 i 5000 eura, čiji neto iznos odgovara primanjima onih koji se mogu smatrati sve malobrojnijom srednjom klasom u Hrvatskoj. U Njemačkoj i Austriji to su bruto iznosi za uobičajene plaće.
Razlika u davanjima premašuje i četiri tisuće kuna, i, što je posve nelogično, najviša su u Hrvatskoj.
Konkretno, na plaću od 5000 eura, odnosno 36.500 kuna bruto, neto iznos u Hrvatskoj je 18.347 kuna, u Austriji 22.552 kune, a u Njemačkoj 20.904 kune. Znači, Austrijanci dobiju 4250 kuna, a Nijemci 2557 kuna više nego hrvatski građani.
Hrvati na 36.500 kuna za poreze i doprinose državi daju ukupno 18.153 kune, a Austrijanci izdvoje 30,14 posto manje – 13.948 kuna; Nijemci 16,3 posto manje – 15.596 kuna.
Kod plaće od 4000 eura, odnosno 29.200 kuna bruto, neto u Hrvatskoj iznosi 15.305 kuna, gotovo tri tisuće kuna manje nego u Austriji i dvije tisuće kuna manje nego u Njemačkoj. Platimo 25,25 posto više poreza i doprinosa nego što bismo izdvojili da radimo u Austriji i 17,12 posto više nego što bi to bilo u Njemačkoj.
Malo je manja razlika kod bruto plaće od 3000 eura, odnosno 21.900 kuna. Hrvatski neto iznos plaće manji je za 2370 kuna ili u Hrvatskoj se plati 31,53 posto davanja više nego u Austriji, odnosno 20,08 posto više nego u Njemačkoj.
