Odlazak ljudi iz Hrvatske naša je realnost već neko vrijeme. Od ulaska Lijepe naše u EU, Hrvatima se otvorilo više vrata prema odlasku u druge države i potragu za boljom i svjetlijom budućnosti. Političarima su stalno puna usta "demografije" i "problema iseljavanja", no oko tih tema ništa konkretno ne poduzimaju. Prije je o toj temi često govorila bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pa je tako na svom predizbornom skupu u Osijeku u vrijeme kampanje za predsjedničke izbore, kazala da će "naši ljudi raditi za 8000 eura na internetu za strane tvrtke". Opterećivali se zaista ovom temom ili ne, političari se jednostavno ne mogu domisliti mjere koja bi bila dovoljna da privuče naše odseljenike, osobito mlade, natrag.
08.03.2020., Split - Hotel Radisson blu. U sklopu predizborne kampanje u HDZ-u, predsjednik HDZ-a Andrej Plenkovic predstavio u Splitu svoj tim "Odvazno za Hrvatsku". Photo: Miranda Cikotic/PIXSELL
Sa sličnom pričom sada nastupa premijer Andrej Plenković pa iako ne obećava "zaradu od 8000 eura", on pak govori o financijskoj mjeri kojom bi se potaknuo povratak naših ljudi iz inozemstva u Hrvatsku. O tome je govorio proteklog vikenda u Splitu te najavio da Ministarstvo rada ima pune ruke posla pripremajući mjeru za povratak onih koji su privremeno otišli. "Mi ćemo ih financijski poduprijeti da se vrate", kazao je Plenković u jeku svoje predizborne kampanje za šefa HDZ-a. Ne znamo je li najava premijera došla u zanosu tijekom njegova govora u hotelu Radisson blu na kojem su mu pristaše gromoglasno pljeskali, ali je svakako podigla buru u javnosti.
Nisu otišli zbog novca
Plenkovićeva najava iznjedrila je još jedno pitanje - je li novac dovoljan za povratak "gastarbajtera" u Lijepu našu i jesu li oni uopće otišli zbog zarade? Tek kada je val iseljavanja krenuo ljudi su, između ostalog, kao razlog navodili novac i posao jer su smatrali da će se brže i lakše zaposliti u inozemstvu. Naravno, plaća bi im bila puno veća nego u Hrvatskoj. No, razlozi za odlazak u Hrvatsku ili barem za nepovratak ne leže u financijama i zaradi nego u nečem drugome. U studenome 2019. godine skupinu istraživača Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta zanimala je motivacija osoba koje su napustile Hrvatsku.
Njihovo istraživanje objavljeno je na stranici Ideje.hr te je to zapravo nastavak istraživanja o kvaliteti radnog života u Hrvatskoj. Istraživanje su napravili na uzorku od 1126 iseljenika u EU-u, najviše u Irskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Čak 66 posto njihovih ispitanika je u dobi od 40 godina te su visokoobrazovani. Jedan od ključnih razloga zašto su napustili Hrvatsku leži u nedostatku prihoda za normalan život te u rasprostranjenosti korupcije. Upravo je korupcija otjerala više od polovice ispitanih dok trećina odgovara da su otišli zbog osjećaja netrpeljivosti. Četvrtina iseljenika odgovorila je da su otišli zbog loše kvalitete rada društvenih institucija.
Korupcija kao razlog odlaska
Na samom dnu popisa razloga zašto su Hrvati otišli su nemogućnost rješavanja stambenog pitanja, nepoticajno radno okruženje i neravnomjerna razvijenost regija. To uopće ne čudi kada se sve to zbroji i oduzme jer i danas u razgovoru s ljudima koji su otišli iz Hrvatske, vidi se da "trbuhom za kruhom" više ne vrijedi.
Zbog iseljavanja mladih Slavonski Brod u posljednjih 6 godina izgubio 8% stanovništva 06.11.2018., Slavonski Brod - Autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu. Prema posljednjim objavljenim podacima Drzavnog zavoda za statistiku Grad Slavonski Brod u zadnjih sest godina izgubio je osam posto stanovnistva. Slicna situacija s iseljavanjem mladih obitelji je i s Pozegom i Siskom. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
Zvonimir Galić, izvanredni profesor Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u članku na portalu Ideje.hr objašnjava da je ovdje riječ o "toksičnoj mješavini" koja je nastala stapanjem loše ekonomske situacije i percepcije da se zbog korupcije ništa ne može napraviti.
Jedina perspektiva u toj "mješavini" koju iseljenici vide za poboljšanje vlastita života jest napuštanje Hrvatske, tumače ovi istraživači. U istraživanju je postavljeno pitanje što bi se trebalo učiniti da se iseljenici vrate u Hrvatsku; trećina ispitanih kazala je da je to mogućnost ostvarivanja prihoda za normalan život, dok je 18,4 posto ispitanih reklo da povratak nije opcija.
'TO JE TOKSIČNA MJEŠAVINA': Istraživači objavili što je Hrvate otjeralo u druge zemlje. Za petinu njih povratak u Hrvatsku – nije opcija…
Iseljenica: 'Plenki ne vidi da su mladi otišli zbog korupcije i nepotizma, a ne novca'
"Oni su otišli" zvao se specijal članaka na Net.hr-u u kojem smo predstavljali priče Hrvata koji su otišli živjeti u inozemstvo. Bilo je tu i mladih ljudi i onih malo starijih iz gotovo svih dijelova svijeta, a odgovarajući na pitanje planiraju li se vratiti, većina je izričito odgovorila negativno. U razgovoru s njima saznali smo da se većina nije odselila zbog novca. Istina je da je nekima motiv za odlazak bio popravak vlastite loše financijske situacije, no odlučili su ostati zauvijek kako se ne bi vratili u Hrvatsku gdje vladaju "rođačke veze", stranačka premreženost, korupcija i nepotizam.
Jedna od naših sugovornica bila je i 24-godišnja Splićanka Mirta Bašelović koja godinama živi u SAD-u. Mirta je u vrijeme razgovora s nama živjela u Teksasu, no kasnije se preselila u Finsku. Provjerili smo što kaže na Plenkovićevu ponudu i bi li joj novac bio dovoljan poticaj za povrtak u Lijepu našu. Djevojka nije sigurna tko u ovoj priči nije najbistriji.
Mirta s prijateljicama u SAD-u
"Ili Plenki nije najbistriji pa ne može razumjeti rezultate istraživanja koji pokazuju da mladi najviše odlaze zbog korupcije i nepotizma ili misli da mi nismo najbistriji i već čekamo u redu za povratak potaknuti njegovim nadasve vjerodostojnim obećanjima i vizijom bolje budućnosti. Ukratko, trčim pa zapinjem", komentirala je Mirta.
Matija Micek (39) iz Zagreba već par godina živi u južnom dijelu Coste del Sol u Španjolskoj. Život je stvorio u Fuengiroli, a njegov odgovor premijeru je jasan: "Ne bih se vratio. Tko još vjeruje HDZ-u?! Nisu li oni sa SDP-om tvrdili da će Hrvatska prosperirati kada uđemo u EU?! Pojedinci sigurno jesu, Hrvatska nije, a ni mladi koji su doslovno pobjegli. Pitam se kako to da to nisu predvidjeli?! Ne pada mi na pamet vraćati se u beznađe obojeno plavom i crvenom bojom. A i nema tog novca." Ličanka Eva Amalija Orešković (29) živi u irskom Westportu. Ona smatra da Plenković priča bajke.
Matija živi u Španjolskoj, a Eva u Irskoj
"Plenković i HDZ su u kampanji. Što unutarstranačkoj, što parlamentarnoj. O mladima i iseljavanju su trebali misliti kad su krojili državu po svojoj mjeri, a ne za sve koji u njoj žive. Ovdje se moj rad, trud i znanje cijene i nema te novčane naknade koja to može nadomjestiti. Da je HDZ znao kako upravljati i voditi ne bismo sad bili gdje jesmo. Pričaju bajke", kazala nam je Eva.
Zagrepčanin Karlo Tašler (27) koji više od godinu dana živi u Londonu i ondje apsolutno uživa, komentirao je Plenkovićevu najavu vrlo sarkastično. Na pitanje postoji li neka cifra za koju bi se vratio, mladić ironično odgovara da to ovisi o tome koliko premijer ponudi. Kroz zezanciju navodi da bi se vratio za stan od 100 kvadrata u Podsljemenskoj zoni.
Zagrepčanin Karlo s adresom u Londonu nije mogao ne dati sarkastičan odgovor
"Iskreno, radije bih pregovarao s Bandićem oko ove teme. Jedna Fendi fotelja bi mi sve riješila. Žao mi je, ali ozbiljan odgovor na ovo pitanje ne mogu dati jer sarkastična Vlada sa sakrastičnim prijedlozima zaslužuje sarkastičan odgovor", komentirao je Karlo.
