OSIJEK - Čelnik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov istaknuo je u utorak na središnjemu predizbornom skupu u Osijeku, gdje su predstavljeni kandidati te liste za 4. izbornu jedinicu, kako je glas za Most glas za promjene, glas za Hrvatsku, a glas za HDZ ili SDP bačeni glas.
„Ljudi očekuju promjenu, a Most je jedina alternativa HDZ-u i SDP-u. Mi donosimo promjenu i nikada se nismo nikome prodali, niti ćemo se prodati. Mi smo jedina prava prijetnja takozvanim velikim strankama. I to se može vidjeti ovih dana od kada je krenula brutalno negativna kampanja protiv nas. Drago mi je da su se oni raskokodakali jer to znači da im je došao kraj“, istaknuo je Petrov.
Prvi na listi Miroslav Šimić, vijećnik u Gradskom vijeću s liste Građanske opcije grada Osijeka (Gogo), poručio je da Most čine ljudi koji pošteno žive od svojeg posla i kojima ne treba politika, ali koji trebaju politici.
„Ovdje nema crnokošuljaša, nema zastava od šest metara. Imate pristojne ljude koji znaju svoj posao i koji žele učiniti nešto dobro za ovu zemlju, a ne za osobni interes, i zato očekujemo potporu birača“, rekao je Šimić.
Prvi na listi Mosta u 2. izbornoj jedinici, ekonomist Ivan Lovrinović istaknuo je govoreći o programima koje nude kako je nužno provesti rekonstituciju Hrvatske jer su "neki njezini temelji nakrivljeni, neki su gnjili, a neki nedostaju".
U vezi s poduzetništvom u Hrvatskoj rekao je da postoje dvije vrste poduzetnika. Jedni su oni koji su izloženi tržištu, a u Hrvatskoj je tržište malo. Takvi poduzetnici uglavnom propadaju, a ako uspijevaju, onda su protiv njih institucije sustava i silne inspekcije.
„Druga skupina poduzetnika su oni koji rade velike poslove s političkim strankama koje su na vlasti. Oni u pravilu dobro posluju. To je najprljaviji oblik kapitalizma. Kada se poduzetnici spoje s političarima, od takve države i od takvog gospodarstva nema ništa. Tu nema tržišne ekonomije i to moramo mijenjati“, ocijenio je Lovrinović.
Istaknuo je kako je nužna monetarna reforma jer se strancima dosad prodalo 92 posto banaka, a upravo su one krvotok jednoga sustava, dok u cijelome hrvatskom monetarnom sustavu, od svih ukupnih novčanih sredstava, samo 30 posto čini kuna.
„Kada je kuna uvedena 1994. godine, odmah su je proglasili nesigurnom valutom, odobravani su jedino krediti s valutnom klauzulom. I tako od 1994. pa sve do danas, 21 godinu se stvaralo nepovjerenje prema toj valuti koja je cijelo vrijeme stabilno funkcionirala“, ocijenio je Lovrinović.
Istaknuo je kako se mora repozicionirati i odrediti nova uloga Hrvatske narodne banke, koja je dosad služila kao najveća mjenjačnica u državi, a upravo ona mora biti ona institucija koja će biti potpora gospodarstvu.
„Ovo je samo dio našeg programa. Mi smo došli. Bez nas se više ništa neće moći odlučiti“, poručio je Lovrinović.
