Biskupi su još 1997. godine poslali pastirsko pismo u kojem su progovorili o nedjelji kao danu počinka za ljude, a komisija Hrvatske biskupske konferencije Pravda i mir (Iustitia et pax) potom se još 2000., 2004. i 2012. godine zauzimala za ozakonjenje neradne nedjelje, piše Glas Slavonije.
U dva navrata zabrana trajala tek nekoliko mjeseci
Zabranu rada trgovina nedjeljom prvi puta je ozakonila vlada Ivice Račana početkom 2000-tih i to na inzistiranje tadašnjeg koalicijskog partnera HSS-a i Crkve, a sve je to bilo prisnaženo i peticijom s 300.000 potpisa. Trgovine su nedjeljom (p)ostale zatvorene u siječnju 2004., ali je već u svibnju iste godine Ustavni sud je s osam glasova sudaca za i pet protiv srušio tu odluku. Tada su se tim zakonom najviše osjećali pogođeni mali trgovci.
Vlada Ive Sanadera u srpnju 2008. ponovno je zabranila rad trgovina nedjeljom, a zakon je stupio na snagu početkom 2009. godine. No i tada je potrajao tek nekoliko mjeseci dok ga Ustavni sud ponovno nije ukinuo 16. rujna 2009. godine nakon što su je prijedlog za ukidanje podnijelo osam velikih trgovačkih centara.
Ustavni je sud odluku tada donio ocijenivši da zatvaranje trgovina nije način na koji se štite prava radnika, jer im se zabranom ograničavaju poduzetnička prava i slobode te da su trgovci bili dovedeni u nejednak položaj, jer je bilo previše iznimki. HBK je nakon toga promijenio strategiju, pa je umjesto zabrane rada trgovina nedjeljom zatražio da radnici, ako već moraju raditi nedjeljom, budu za to dvostruko plaćeni.
Hrvatska prednjači u EU po radu nedjeljom
U HBK ističu da je razumljivo da službe poput zdravstvene, sigurnosne, prometne i onih uslužnih od općeg i javnog interesa obavljaju svoj posao nedjeljom i blagdanima, ali da ima i onih psolova koji se ne moraju obavljati tim danima.
Glas Slavonije piše kako Hrvatska u Europskoj uniji prednjači po radu nedjeljom, što potvrđuju i lanjski podaci Eurostata. U odnosu na ostale članice EU, u kojima nedjeljom prosječno ne radi 74,7 posto zaposlenih, u Hrvatskoj je u toj kategoriji samo 63,3 posto radnika. Drugim riječima, dok u EU nedjeljom u prosjeku radi nešto više od četvrtine svih zaposlenih, u Hrvatskoj je taj udio 36,7 posto.
U Italiji nedjeljom ne radi čak 80 posto radnika
Prema Eurostatovim podacima, 8,3 posto hrvatskih radnika redovito radi nedjeljom, a 28,3 posto povremeno. Osim toga, u EU se u proteklih deset godina povećao udio onih koji nikada ne rade nedjeljom. U tome prednjače Talijani gdje je nedjelja slobodan dan za čak 80 posto radnika. Uz bok Italiji još su Portugal, Mađarska i Francuska, dok su, s druge strane, uz bok Hrvatskoj po najvećem udjelu onih koji rade nedjeljom Nizozemska i Danska.
Glas Slavonije ističe kako su zanimljivi i podaci iz Njemačke gdje više od 45 sati tjedno rade oni koji imaju fakultetsku diplomu, 73 posto ljudi ne radi radnim danom nakon 22 sata, 60 posto tamošnjih radnika nikada ne radi nedjeljom, a 19 posto rijetko kada. Također, hrvatski poslodavci nikada se nisu izjasnili o mogućim briselskim smjernicama u definiranju kvalitetnijih pravila oko neradne nedjelje.
