Peti krug prodaje dva nedovršena broda, koji su dio stečajne mase Uljanika, pokrenut je u svibnju. Brod za prijevoz stoke s brojem 526 i brod za rasute terete koji zauzima navoz u riječkom "3. maju" broja 527, ponovno su oglašeni za jednu kunu.
Rok za uplatu jamčevine istječe 9. kolovoza, a kraj dražbe je 1. rujna. Tek tada će biti poznato što će se dogoditi s pulskim i riječkim brodogradilištem. Naime, Vlada je odlučila da će se brodovi graditi u Puli kroz novu tvrtku Uljanik Brodogradnja 1856, kojoj je i isplaćeno 32,5 milijuna kuna za ponovno pokretanje proizvodnje.
No, da bi sve krenulo, ključan je dovršetak novogradnje 526. Ista je stvar i u "3. maju" gdje na jednom od ukupno dva navoza "trune" novogradnja 527 i to u trenutku kada tvrtka dobiva nove poslove koji bi je spasili od stečaja. No, zbog Uljanikova broda, već su morali odbiti poslove vrijedne više od 100 milijuna kuna koji nisu zahtijevali državna jamstva. Uz to, riječko je brodogradilište u problemu, jer u rujnu istječe dvogodišnji moratorij na glavninu potraživanja kooperanata i drugih vjerovnika, piše Novi list.
Neatraktivan proizvod
No, brodarske kompanije ne žele kupiti nedovršene brodove, čak ni kad se oni prodaju za kunu, jer za svoj novac žele gotov proizvod. Niti trgovci sekundarnim sirovinama nisu baš oduševljeni ponudom, zbog velikih troškova odvlačenja desetaka tisuća tona čelika iz brodogradilišta. Slična je situacija bila i s novogradnjom 531, odnosno 10.000 tona nikad sastavljenih brodskih sekcija, koje su stajale razasute po Uljaniku.
U zadnjem krugu dražbe tih dijelova javila se riječka tvrtka Metis, ali, iznenađujuće, i država, odnosno Ministarstvo financija, koje je kao razlučni vjerovnik napravilo prijeboj usred dražbovanja. To je državu koštalo 1,35 milijuna kuna, dok je na Trgovačkom sudu u Pazinu zadržano još 4,5 milijuna kuna za potencijalni trošak stečajne mase. Time je država postala vlasnikom novogradnje 531.
Prijeboj je moguć i u slučajevima novogradnji 526 i 527, jer Ministarstvo financija za sva kreditna jamstva Uljaniku ima hipoteke na svim novogradnjama. No, to dosad nije učinila, već je Skupština Uljanika, u kojoj država ima glavnu riječ, krenula u ponovno dražbovanje.
Neka ih kupi država
Državi bi, smatraju stručnjaci za trgovačko pravo, bilo jeftinije da umjesto prijeboja sudjeluje na dražbi, pogotovo ako neće biti drugih ponuđača. Naime, hipotekarni vjerovnik je dužan namiriti sve troškove stečajne mase koji se odnose na tu imovinu, zbog čega je država zapravo i izgubila 5,85 milijuna kuna na novogradnji 531. Kod klasičnog dražbovanja se troškovi stečajne mase namiruju iz postignutog iznosa, koji može biti i - jednu kunu. Država bi u tom slučaju dobila i povrat jamčevine.
Naravno, i oba bi se brodogradilišta mogla javiti na dražbi, svako za "svoj" brod. No, u tome ih spriječava pozamašna jamčevina, koja u slučaju novogradnje 526 iznosi 12,8, a u slučaju broda 527, 7,4 milijuna kuna.
Olakotna je okolnost što "3. maj" i dalje vodi pregovore s naručiteljem broda 527, kanadskom kompanijom Algoma. Jedna od opcija oslobađanja navoza, koji bi značio i ugovaranje novih poslova u tom brodogradilištu, jest i dovršiti brod tek toliko da može biti porinut u more, što navodno ne košta puno novca ni vremena.
