Za nedavno odobreni zajam Svjetske banke od 200 milijuna eura potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker rekao je da u današnjim uvjetima "to mnogima može biti samo san". Kredit je, naime, odobren na 15,5 godina i uz kamatnu stopu od oko dva posto, piše Jutarnji list.
K tome, kako su ga predstavili potpisnici ugovora, ministar Šuker i Andras Horvai, šef Ureda Svjetske banke u Zagrebu, zajam znači "priznanje i pomoć naporima Vlade za ublažavanje utjecaja globalne gospodarske krize".
Srednjoročni koraci
No, uz priznanje za postignuto, taj Development Policy Loan (DPL) ili zajam za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru podrazumijeva i neke mjere koje bi Vlada trebala donijeti u srednjem roku.
Njihov cilj je, kažu u Svjetskoj banci, "osigurati dugoročnu održivost mirovinskog sustava u Hrvatskoj". Te srednjoročne mjere, napominju, nisu uvjeti za povlačenje zajma. Premda Svjetska banka ne postavlja uvjete, Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i socijalne skrbi, kaže da je niz mjera koje trebaju ispuniti u srednjem roku.
"To su otežavanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, povećanje dobi za umirovljenje žena na 65 godina, smanjenje ostalih povlaštenih mirovina i njihovo postupno izjednačavanje s općim mirovinskim sustavom, povećanje stope doprinosa za drugi mirovinski stup iznad pet posto i smanjenje administrativnih troškova drugog i trećeg mirovinskog stupa", nabraja Rožman.
Svjetska banka već godinama upozorava na slabosti mirovinskog sustava, ali poseban problem Hrvatske predstavlja rano povlačenje s tržišta radne snage. Naime, osobe koje su otišle u mirovinu prije vremena ranije su primale 24 posto nižu mirovinu. Od prije dvije godine na zahtjev Stranke umirovljenika ta je razlika smanjena na svega 9 posto.
Inzistiranje Vlade na toj izmjeni bio je jedan od glavnih razloga što je propao raniji PAL zajam Svjetske banke koji je bio namijenjen provedbi reformi. Nova pravila ranog umirovljenja, prema Rožmanovim riječima, još nisu definirana, ali jedan od prijedloga je da svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu, ona bude pet posto manja.
Uz to, cilj je, kaže Rožman, postupno povećanje dobne granice umirovljenja žena tako da 2018. žene, kao i muškarci, odlaze u mirovinu sa 65 godina. To znači da će se uskoro početi podizati dobna granica po, primjerice, godinu dana, tako da 2018. ne bi došlo do "naglog reza". Time bi se ispunila presuda Ustavnog suda o diskriminaciji žena i muškaraca, a Hrvatska bi se ujedno uskladila s praksom ostalih europskih zemalja.
Viša izdvajanja za 2. stup
Među promjenama u mirovinskom je i daljnje smanjenje povlaštenih mirovina, što znači da bi neke od povlaštenih s vremenom postale dio općeg sustava.
Također, konačno se može očekivati i povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup. Da je Vlada na to spremna, potvrđuje i najnoviji plan njenih aktivnosti do 2012.godine koji je poslala Europskoj komisiji.
Promjene bi mogle zahvatiti i područje najnižih mirovina koje je u 2008. godini primalo 21,8 posto umirovljenika. To podrazumijeva da bi se iznosi mirovine mogli vezati uz uvođenje imovinskog cenzusa, piše Jutarnji.
