Naime, u pregovorima s Bruxellesom Hrvatskoj je odobreno da pekmez, proizvod nepoznat tržištu EU-a, prodaje u svim zemljama članicama, neslužbeno doznaje Novi list. Hrvatski pregovarači uspjeli su uvjeriti europsku stranu da je riječ o tradicionalnom proizvodu i to najkvalitetnijem jer može imati najviše 25 posto dodanog šećera, a u nekim slučajevima proizveden je samo od čistog voća. Naziv 'pekmez' bit će uvršten u europsku direktivu koja se odnosi na voćne džemove, želee i marmelade.
No, 'domaća marmelada' i 'ekstra domaća marmelada' morat će nakon pristupanja Uniji promijeniti ili naziv ili recepturu. Nakon isteka zaliha po ulasku u EU, hrvatski proizvođači će morati svoje proizvode nazvati džemom, jer marmeladom se mogu zvati samo proizvodi od citrusnog voća. Kod nas je, pak, najprodavanija marmelada od šipka.
Također, novim nazivima morat će se prilagoditi i proizvođači domaćeg brandyja i domaćeg ruma, jer im proizvodi svojim sastavom ne odgovaraju receptu koji je propisala EU. EU je na listu tradicionalnih izraza uvrstila i neke vrste vina, poput prošeka, opola i plavca. Bermet će biti uvršten pod imenom 'samoborski bermet', dok će se naziv 'mlado vino portugizac' koristiti samo do isteka zaliha.
Što se tiče područja vinogradarstva i proizvodnje vina, Hrvatska je odustala od zahtjeva da do 31. prosinca 2015. godine smije saditi nove vinograde i na taj način površinu novih vinograda povećati za deset posto u odnosu na 2007. godinu. Umjesto toga, trebali bi imati pravo obnavljati postojeće vinograde, što otvara mogućnost obnove svakog terena koji je nekada bio uveden kao vinograd, bez obzira je li on u međuvremenu zapušten, piše Novi list.
Vezani članci:
arti-201002220574006 arti-201101120008006 arti-201011060030006 arti-201006070379006
