Predsjednik SDP-a Peđa Grbin upozorio je u utorak kako bi Hrvatska trebala preispitati nabavu lijeka remdesivira za 40 milijuna kuna s obzirom na to da je prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije njegova učinkovitost u liječenju zaraze koronavirusom upitna.
Saborsku raspravu o Izvješću premijera o sastancima Europskog vijeća Grbin je iskoristio i kako bi pitao je li napravljen plan dostupnosti cjepiva protiv koronavirusa za hrvatske građane s obzirom na to da ono neće biti dostupno za sve, a pozvao je i na što skoriju izradu Nacionalne razvojne strategije. "Bez nje se neće moći donijeti operativni planovi, a novac predviđen za njih iz EU fondova ostat će, mrtvo slovo na papiru", ustvrdio je Grbin.
Šef SDP-a pozdravio je dogovor na razini Europske unije oko lockdowna upitavši kako će to utjecati na očuvanje slobode kretanja i funkcioniranje schengenskog graničnog režima, a zanimalo ga je i kakve će posljedice brexit bez dogovora imati na Hrvatsku.
Premijer Andrej Plenković ustvrdio je kako je zadovoljan zajedničkim djelovanjem u EU uz podršku Europske komisije kako bi se stvorili temelji jačanja gospodarstva i očuvanja radnih mjesta u uvjetima pandemije koronavirusa i otpornosti na buduće moguće krize. Ključnim je označio jačanje održivosti gospodarstva.
Stephen Bartulica (Domovinski pokret) upozorio da Hrvatskoj prijeti pad BDP-a od osam posto te proračuski deficit u visini od oko 30 milijardi kuna.
"Ekonomska stvarnost je tmurna i teška, a zelene politike koštaju i traže velika izdvajanja. Naša industrija treba ostati konkurentna, a tranzicija treba biti ravnopravna i uravnotežena", istaknuo je Bartulica.
Zanimalo ga je i što se čini na suzbijanju islamskog terorizma ili će europski čelnici i dalje samo izražavati sućut obiteljima nevinih žrtava.
Vezano uz najnoviji teroristički napad u Beču, premijer Plenković rekao je kako se radi na zajedničkim aktivnostima kako bi se suzbile takve pojavnosti.
Orešković: Hrvatsku trebaju predstavljati predsjednik i premijer
Dalija Orešković (Klub SSIP, Pametno, Glas) upozorila je kako se ne poštuje zakon budući da Republiku Hrvatsku u Europskom vijeću trebaju predstavljati predsjednik Republike i premijer što se u praksi ne čini. Upitala je i kako se može tražiti da građani poštuju zakone ako to ne čini vlast. Vladavina prava ne može počivati na tome što se dogovore čelnici velikih stranaka, jer ako je zakonom i Ustavom predviđeno da predsjednik Republike i premijer sukreiraju vanjsku politiku, onda to tako treba i biti, poručila je Orešković.
Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti) u raspravi o Izvješću premijera o sastancima Europskog vijeća pitao je koliko će Hrvatska morati više uplaćivati za članstvo u EU, budući mu je, kako tvrdi ministar financija Zdravko Marić rekao kako će to biti oko 155 milijuna kuna, dok premijer Andrej Plenković tvrdi da će to biti na razini 100 milijuna kuna.
Zekanović je upozorio kako se radi za više od milijardu kuna većem doprinosu te da to hrvatski građani trebaju znati. Smatra kako je Hrvatska razmjerno trebala dobiti i zaslužuje veću financijsku pomoć EU upozorivši kako će se zbog toga morati dodatno zaduživati. Ocijenio je kako hrvatska Vlada covid krizom upravlja podjednako dobro ili loše kao i većina vlada u EU.
Premijer Plenković pojasnio je kako Hrvatska daje godišnji doprinos u proračun EU u iznosu od 400 milijuna eura te da će se taj doprinos povećati za oko 100 milijuna eura godišnje. Pojasnio je kako je 28,5 milijardi kuna već naplaćeno te da će Hrvatska od EU u idućih 10 godina dobiti 173 milijarde kuna.
Raspravu o premijerovu Izvješću o sastancima Europskog vijeća zastupnici su iskoristili i za 'skretanje' na druge teme, a Miro Bulj (Most) opetovano je u Saboru upozorio da "Hrvatska zbog sluganskog odnosa nije proglasila isključivi gospodarski pojas, na što ima pravo prema međunarodnom pravu". Također je ustvrdio i kako nije zaštitila hrvatsku poljoprivredu i seljaka pa su zato sela sve praznija, a uvozni loby zadovoljno trlja ruke. Upitao je i zašto Hrvatskom telekomu nije naplaćeno korištenje 5G mreže budući da je Njemačka Deutsche telekomu to naplatila, a premijer je odgovorio kako je u Hrvatskoj uporaba 5G mreže još u eksperimentalnoj fazi.
