Ministar rada i mirovinskog sustav Marko Pavić istaknuo je u četvrtak na sjednici Vlade da su isplate mirovina temeljem štednje u obveznim mirovinskim fondovima apsolutno sigurne te da fondovi nisu ugroženi vezano uz izloženost dionicama Agrokora.
Pavić: 'Ulaganja su sigurna'
Vlada je, naime, usvojila izvješća o radu četiriju obveznih mirovinskih fondova za prošlu godinu, a vrijednost njihove imovine u prošloj je godini dosegla gotovo 93 milijarde kuna. Najviša je vrijednost imovine AZ obveznog mirovinskog fonda s gotovo 36 milijardi kuna, slijedi Raiffeisen s 28,5 milijardi kuna, potom PBZ s 15 milijardi te Erste s 12,7 te milijardi kuna imovine. "Fondovi su uspješno poslovali. U medijskom prostoru bilo je pitanje ugroženosti mirovina vezano uz izloženost Agrokorovim dionicama. Tu moramo reći da su mirovine apsolutno sigurne, njihova je isplata neupitna. Ukupna vrijednost Agrokorovih dionica je ispod 0,5 posto imovine fondova. Prema tome, ulaganja su sigurna, od koji 73 posto čine domaće obveznice", rekao je Pavić.
Plan o prostornom razvoju najkasnije do kraja iduće godine
Vlada je donijela i odluku o izradi Državnog plana prostornog razvoja kojim se želi postići ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, prostornu održivost u odnosu na racionalno korištenje, očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora.
"Donošenjem Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, stvorene su pretpostavke za početak ciklusa izrade nove generacije prostornih planova koji započinje izradom i donošenjem Državnog plana prostornog razvoja. Također, novom generacijom prostornih planova u informacijskom sustavu prostornog uređenja (ISPU) zamijenit će se rasterski oblik podatka vektorskim i na taj način omogućiti tehnološki napredak u korištenju prostornih planova, te omogućiti dostupnost svih podataka iz prostornih planova prosječnom korisniku", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.
Plan, sukladno Zakonu o prostornom uređenju, treba donijeti najkasnije do kraja iduće godine, a provodit će se u tri faze koje uključuju izradu prijedloga Plana, javnu raspravu te izradu i utvrđivanje Nacrta konačnog prijedloga koji potom Vlada šalje Hrvatskome saboru na donošenje.
