SCENE S JUGA HRVATSKE /

Ako bude stani-pani, on će bit' pun k'o tanker: Toči ne kanistere, nego spremnike...

Dan prije najavljenog poskupljenja i unatoč pozivima iz Vlade da se ne stvara panika, on je odlučio - čini se -igrati na sigurno

24.3.2026.

9:40

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Ivana Ivanović/Pixsell

Scene s benzinskih postaja diljem Hrvatske dan uoči novog poskupljenja goriva podsjetile su na neka prošla vremena. Unatoč pozivima Vlade da se ne stvara panika i ne gomilaju zalihe, mnogi su odlučili igrati na sigurno. U Kaštelima je tako snimljen muškarac koji je, osim spremnika automobila, došao napuniti i dodatni, veliki spremnik.

Zapravo - više spremnika. Slike dugih kolona i vozača koji pune kanistre svjedoče o dubokoj zabrinutosti građana, potaknutoj ne samo najavljenim poskupljenjem, već i sve glasnijim vijestima o globalnoj krizi koja prijeti nestašicom goriva.

Od ponoći su cijene doista i skočile. Litra Eurosupera 95 sada stoji 1,62 eura, dok je cijena Eurodizela porasla na 1,73 eura. Iako značajan skok, Vladina intervencija spriječila je još crnji scenarij - bez ograničenja, dizel bi dosegnuo cijenu od 1,86 eura po litri. No, dok Vlada pokušava ublažiti udar na novčanike građana, uzrok problema leži tisućama kilometara daleko, u krizi koja je svijet gurnula na rub najvećeg energetskog šoka u povijesti.

Svijet usred najvećeg poremećaja opskrbe u povijesti

Sve je počelo krajem veljače, eskalacijom vojnog sukoba u Iranu. Kao odgovor na napade, Iran je efektivno blokirao Hormuški tjesnac, ključnu pomorsku arteriju kroz koju prolazi oko 20 posto ukupne svjetske nafte i goleme količine ukapljenog prirodnog plina (LNG). Posljedice su bile trenutačne i dramatične. Cijena barela sirove nafte Brent u svega nekoliko tjedana probila je granicu od 100, a potom i 120 dolara.

Međunarodna energetska agencija (IEA) opisala je situaciju kao najveći globalni izazov za energetsku sigurnost u povijesti, proglasivši ovo najvećim pojedinačnim poremećajem opskrbe naftom ikada zabilježenim, nadmašivši čak i naftne šokove iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Iako su vodeće zemlje, predvođene SAD-om, odobrile puštanje rekordnih 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi, stručnjaci upozoravaju da je to tek privremena mjera koja ne rješava temeljni problem - fizičku blokadu ključnog svjetskog pravca za transport energenata.

ENERGETSKA KRIZA /

Nafta iz Zaljeva presušuje, ovaj gospodarski div mirno gleda: Spremali su se godinama

U Sloveniji ograničili kupnju goriva

Strah koji se osjeća u Hrvatskoj nije bezrazložan. Diljem svijeta, države su prisiljene posezati za drastičnim mjerama štednje. U susjednoj Sloveniji već su uvedena ograničenja, pa građani dnevno mogu natočiti najviše 50 litara goriva, a ako se radi o tvrtkama i fizičkoj osobi koja se bavi gospodarstvom, uključujući poljoprivredu, moguće je utočiti najviše 200 litara.

Ograničenja će biti na snazi do daljnjega. U Aziji, koja je najviše ovisna o nafti s Bliskog istoka, situacija je još teža. U Tajlandu su privremeno obustavili dostavu goriva u rubne dijelove urbanih sredina, gotovo su u potpunosti zabranili izvoz goriva te su povećali vlastitu proizvodnju fosilnih goriva. U toj zemlji zabilježili su i kaotične scene kupovine goriva.

A PAR-NEPAR? /

Štern upozorava: 'Ovo nije kraj poskupljenjima, ali imamo rješenje iz Domovinskog rata...'

I u Bangladešu zabilježene su scene panične kupnje, a mnoge benzinske postaje ostale su bez dizela.

Filipini prelaze na 'prljava goriva'

Vlade uvode mjere koje podsjećaju na vrhunac pandemije. Filipini su odobrili prelazak "na prljava goriva", odnosno prljavih derivata uslijed drastičnog skoka cijene dizela. Pakistan je uveo četverodnevni radni tjedan za sve javne službe i vladine urede kako bi se smanjila potrošnja energije i goriva za prijevoz.

Danska je pozvala građane da voze manje, a Ujedinjeno Kraljevstvo pomaže najugroženijim kućanstvima paketom vrijednim desetke milijuna funti. Pomoć je usmjerena prema najugroženijim obiteljima koje se griju na lož ulje.