Posljednjih dana stručnjaci upozoravaju da nas, po pitanju daljnjeg tijeka pandemije koronavirusa u Hrvatskoj, očekuju teška jesen i zima.
Prema posljednjim podacima, Hrvatska je cijepila tek oko 45 posto ukupnog stanovništva i oko 54 posto odraslog stanovništva što je puno manje nego u drugim europskim državama, a danas smo imali i vrlo veliki broj umrlih zaraženih koronavirusom - čak njih 22.
Alarm za uzbunu po pitanju moguće teške jeseni i zime posljednjih dana dignula su dva znanstvenika - Ivan Đikić i predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva Miroslav Venus. "Umrijet će puno veći broj ljudi nego da imamo procijepljenost kao Danska koja je na 80 posto. Mi igramo političke igre, hvalimo se, otvaramo, ne uvodimo mjere koje moramo na vrijeme i dolazimo do toga da danas u Hrvatskoj raste broj zaraženih, broj teško bolesnih i rast će i broj umrlih", kazao je Đikić u intervju na televiziji N1.
Procjena Amerikanaca je da ćemo najveći broj umrlih imati 6. studenog
S druge strane, epidemiolog Venus je kazao da je uzlazni val broja zaraženih i umrlih prošle godine krenuo mjesec dana kasnije nego što je slučaj ove godine. "Vrhunac četvrtog vala, u smislu dnevnog broja novih slučajeva zaraze, IHME je za Hrvatskoj predvidio 13. listopada, a najveći dnevni broj umrlih tri tjedna kasnije, 6. studenoga. Tad bi prema njihovom predviđanju od COVID-a moglo umrijeti 37 osoba u jednom danu, a nakon tog bi se stanje pomalo stabiliziralo", kazao je Venus te dodao kako smatra da takve procjene nisu nimalo nerealne.
Podsjetimo i da je Neovisni instituta za metriku i procjene u zdravstvu (IHME) iz Washingtona koji je predvidio da će broj ukupno preminulih u Hrvatskoj do 1. prosinca dosegnuti 10.625. Venus također smatra da smo propustili povijesnu priliku da se prije ljeta puno više ljudi cijepi jer bi nam tada i zima bila mnogo lakše.
'Broj bi mogao padati nakon otprilike tri tjedna'
U razgovoru za Net.hr imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci Zlatko Trobonjača kaže da nećemo imati broj zaraženih i mrtvih kao proljetos jer je veliki dio ljudi već bio inficiran, a imamo i polovinu stanovništva cijepljenu, a podaci pokazuju da se kod njih, i kada se zaraze, pojavljuje blaža klinička slika, odnosno slabije obolijevaju, a i manje umiru.
"Međutim, među inficiranima je veliki postotak necijepljenih, oko 80 posto. Oni nisu zaštićeni i oni prolaze istu kliničku sliku kada smo imali samo necijepljene. Pa, po toj logici, možemo očekivati i veći broj težih i smrtnih slučajeva", kaže Trobonjača te dodaje da broj zaraženih i dalje stagnira.
"Možemo očekivati još dva ili tri tjedna da će biti veći broj zaraženih, ali potom bi mogao postupno padati", rekao je Trobonjača. Kao faktore koji bi negativno mogli utjecati na tijek epidemije ističe da se i dio cijepljenih može inficirati, a i dio preboljelih se može reinficirati. "Očekujem da bi krajem listopada moglo doći do pada broja zaraženih i da bi tijekom studenog mogli imati smirivanje", kaže Trobonjača.
'Bilo bi savršeno da ostane samo delta soj'
Pomalo iznenađujuće, ističe da bi bilo dobro kada bi "cijela priča" ostala na delta soju, a da nam se ne "ušulja neki novi soj". "Tada bi mogli reći da bi do kraja godine i Božića mogli imati mirniju situaciju", rekao je Trobonjača i dodao da, ako se pojavi novi soj, onda se vraćamo na prethodno stanje.
"Bila bi dobra stvar kada bi pandemija na razini cijelog svijeta ostala samo na delta soju. Kada bi on izdominirao sve ostale sojeve i kada bi svi ostali sojevi nestali, to bi bilo dobro", kaže i objašnjava da bi onda svi ljudi koji su se zarazili delta sojem bili od njega zaštićeni pa bi se mogla postići i kolektivna imunost na razini svijeta i epidemija suzbiti.
"No, ako imate nove sojeve, a razvili ste imunost protiv delta soja, ta vas imunost ne štiti u potpunosti protiv drugog soja jer je drugi soj nešto drugačiji pa imunost koji ste stvorili protiv jednog soja vas ne štiti protiv drugog", kaže Trobonjača te dodaje kako ima ljudi koji su se prvo razboljeli wuhanskim sojem, a sada obolijevaju od delte.
"Isto se događa i s cjepivom. Mi se cijepimo protiv wuhanskog soja, a onda dođe britanski i delta soj od kojeg to cjepivo slabije štiti", kaže Trobonjača i upozorava da bi cijelu priču promijenila jača prisutnost južnoafričkog soja protiv kojeg cjepivo mnogo manje štiti.
"Savršeno bi bilo kada bi ostali na jednom jedinom soju, a da nestanu svi ostali jer bi i imunost od zaraze i cjepiva bila puno jača", zaključio je Trobonjača.
'Neke obrasce još ne možemo potpuno racionalno objasniti'
Virusni imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci Stipan Jonjić u odgovoru za Net.hr kaže kako je vrlo teško procijeniti kako će se kretati pandemija jer još nema čvrstih dokaza o tome koji faktori utječu na taj proces.
"Procijeniti kretanje ove epidemije je vrlo teško pa zato i nezahvalno – čini se da zaista postoje valovi epidemije u nekom geografskom području koji kao da se pomiču prema nekom za sada nedovoljno jasnom obrascu. Vrlo je teško (barem meni) naći neko racionalno objašnjenje zašto negdje val jenjava", kaže Jonjić.
"U svakom slučaju i to je dokaz da mi još uvijek nedovoljno razumijemo ne samo biologiju već i širenje virusa odnosno ove epidemije – odista neke obrasce još uvijek ne možemo potpuno racionalno objasniti", rekao je Jonjić.
"U svakom slučaju potrebno je poštovati mjere jer je sigurno da nam one pomažu i naravno ono najvažnije, povećati udio cijepljenih u populaciji. Međutim i dalje stoji da kretanje valova izgleda ne ovisi samo o tome", zaključuje Jonjić.
