Kriza s koronavirusom predstavlja najveću prijetnju mentalnom zdravlju od Drugog svjetskog rata. Na ljude će ostaviti utjecaja koji će se osjećati godinama nakon što je virus stavljen pod kontrolu, rekao je britanski psihijatar.
Potrebna podrška
Dr. Adrian James, predsjednik Kraljevskog koledža psihijatara, rekao je da kombinacija bolesti, njezine socijalne posljedice i ekonomski pad imaju snažan učinak na mentalno zdravlje koji će se nastaviti dugo nakon što epidemija završi. Smatra se da čak 10 milijuna ljudi, uključujući 1,5 milijuna djece, sada treba dodatnu podršku mentalnom zdravlju kao izravni rezultat krize, piše Guardian. Ovdje govorimo samo o Velikoj Britaniji!
"Ovo će duboko utjecati na mentalno zdravlje. Pandemija će imati najveće posljedice na mentalno zdravlje, još od 2. svjetskog rata. To neće prestati kad se virus stavi pod kontrolu, a u bolnici je bude malo slučajeva. Morat ćemo financirati dugoročne posljedice", izjavio je James.
Potražnja za uslugama mentalnog zdravlja opala je na početku
pandemije jer su se ljudi držali podalje od ordinacija opće
prakse i bolnica ili su mislili da liječenje nije dostupno. No,
nakon pada došao je i nagli porast broja ljudi koji su tražili
pomoć.
Prema britanskim podacima, broj ljudi koji su u kontaktu sa
službama za mentalno zdravlje nikada nije bio veći. Bolnice
izvještavaju da su njihovi odjeli za mentalno zdravlje posve
popunjene.
"Čitav je sustav očito pod pritiskom", rekao je James.
Rizik od anksioznosti i depresije
Model Centra za mentalno zdravlje predviđa da će čak 10 milijuna ljudi trebati novu ili dodatnu podršku mentalnom zdravlju kao izravni rezultat epidemije koronavirusa. Otkriveno je i da će oko 1,3 milijuna ljudi koji prije nisu imali problema s mentalnim zdravljem trebati liječenje umjerene do teške anksioznosti, a njih 1,8 milijuna liječenja umjerene do teške depresije.
Ukupna brojka uključuje 1,5 milijuna djece s rizikom od anksioznosti i depresije uzrokovane ili pogoršane socijalnom izolacijom, karantenom ili hospitalizacijom ili smrću članova obitelji. Brojevi bi se mogli povećati kako puni utjecaj bude vidljiv u crnačkim, azijskim i manjinske etničke zajednice, domove za skrb i osobe s invaliditetom.
Teškoće koje lockdown ima na mentalno zdravlje korištene su kao argument da se ne ide u lockdown, no psihijatar tvrdi kako se ni mentalno zdravlje nikako ne smije ignorirati. Osim straha od zaraze ili prenošenja zaraze na ranjive osoba, imati težak oblik covida može uzrokovati probleme s mentalnim zdravljem. Otprilike petina ljudi koji su primili mehaničku ventilaciju tijekom proljeća razvila je posttraumatski stresni poremećaj.
Čak i nakon što procijepljenost bude velika i rizik od koronavirusa se značajno smanji, mnogima će vjerojatno trebati pomoć kako bi obnovili svoje društvene grupe i vratili se u nekakav normalan život, smatra James.
''Vrlo je lako pomisliti da ćemo, kad to bude sigurno učiniti, svi odmah biti vani, ali mislim da će trebati neko vrijeme da se ljudi naviknu na to. Ljudi koji će najvjerojatnije patiti su starije odrasle osobe koje su se navikle na samoizolaciju '', zaključio je James.
