"Cijena pšenice pada, a i nakon turističke sezone to otvara mogućnost spuštanja cijena kruha i pekarskih proizvoda. Očekujem da će u idućim mjesecima do toga i doći", objašnjava za RTL agroanalitičar Robert Jurišić, prenosi Danas.hr
No od pojeftinjenja kruha, čini se ništa. Ne pomaže ni to što pada cijena struje, a iako Vlada nije ograničila cijenu kruha, ali je brašno i ulje, osnovni sastojci od kojih se radi kruh limitiran.
"Ne planiramo poskupljenja, ali nam trenutačna situacija ne dopušta ni snižavanje cijena", ističe suvlasnik pekarnice Karlo Vulin. I zbog rasta cijena kruha kupci negoduju, pekari to objašnjavaju rastom cijena inputa i kažu onih osnovnih vrsta kao što je polubijeli ima i 1,20 eura.
Iako se cijene razlikuju, prosječna cijena pšeničnog bijelog kruha kreće se oko 1,93 eura. Polubijeli se može naći za 1,83 eura, a miješani za 1,59 eura.
"Cijene žitarice nešto padaju, ali to je burzovna roba, ali te su razlike male. U pekarstvu cijena materijala nije najveći trošak. Najveći je trošak cijena rada ljudi, rez ali i cijena kartona. Ambalaža je otišla jako. To što je cijena žitarice pala, nažalost se neće osjetiti u gotovom proizvodu", dodaje Vulin.
Najvećih 10 pekarskih tvrtki u prošloj je godini ostvarilo oko 486 milijuna eura prihoda. Rast je to od 21,6 posto. Prije oporezivanja dobit deset najvećih bila je 7,3 milijuna eura, čak 15,2 posto manje nego godinu ranije. "Godine 2022. taj je sektor povisio prihode, ali ne i dobit jer, iako su oni dizali cijene, s druge strane ulazni su troškovi rasli puno više", komentira direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
