Čija prijetnja je bila bespilotna letjelica koja je pala u Zagrebu - ni deseti dan nakon pada nije poznato. 40 godina stare, 14 metara duge i 6 tona teške bespilotne letjelice Tupoljev Tu-141 "Striž" odriču se i Ukrajinci i Rusi - obje zemlje tvrde ne koriste takvu letjelicu.
"Bespilotna letjelica je preletjela preko nekoliko zemalja. Niste li ju vidjeli? Zašto ju niste uništili? Moram pitati, možete li uopće zaštititi vlastiti zračni prostor?", zapitao se ukrajinski ministar obrane Oleksi Reznikov.
Zašto nije srušena? U Hrvatskoj je letjela manje od 7 minuta, u Rumunjskoj 3, a u Mađarskoj čak 40 minuta. Iako sve zemlje na kraju tvrde da su ju detektirale, nitko nije nikoga obavijestio.
"Naravno da smo mi letjelicu snimili našim radarima FPS 117", kazao je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Robert Hranj.
Poduzeto nije ništa. Da je u glavni grad jedne članice NATO-a pala letjelica, nije impresioniralo ni zapadne partnere.
"Još nisam vidio da je bilo tko izvijestio na CNN-u, BBC-u, kao da je pala kiša", kazao je predsjednik Zoran Milanović komentirajući pad letjelice.
NATO-u je u početku tek sročio jednu rečenicu, da su letjelicu detektirali. Nisu ju smatrali ozbiljnom prijetnjom.
"Radilo se o jako lošem točkastom odrazu na ekranima koji su integrirani i koje NATO prati i takvih je mnogo gotovo na dnevnoj bazi pa se ne reagira na svaki", kazao je ranije za RTL Mario Nobilo, hrvatski veleposlanik u NATO-u.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ne samo da je pogriješio vrijeme pada drona, već i par dana kasnije nije znao gdje točno je pao, kao i je li bio naoružan.
"Preliminarne indikacije i informacije kojima raspolažemo ukazuju na to da je riječ o nenaoružanoj letjelici koja je bila izvan kursa i kojoj je ponestalo gorivo i zato se srušila izvan Zagreba u Hrvatskoj", kazao je Stoltenberg.
No, premijer Andrej Plenković na presici koju je održao odmah nakon Stoltenberga kazao je da je letjelica bila naoružana, pokazivajući sliku na kojoj se, kako je kazao, nalaze tragovi bombe.
Bio je to sigurnosni test na kojem su i NATO i Hrvatska pali. Vlastima je trebalo više od 12 sata nakon pada drona da se uopće obrate javnosti.
"Ovo je sve što možemo reći, isto tako poslati poruku građanima da ovo vjerojatno nije bila prijetnja RH", kazao je ministar Mario Banožić nakon pada letjelice.
Prvo je bila bezopasna. Nije na sebi imala eksploziv, pa je onda
ipak imala. I sve su to bile službene izjave.
"Letjelica je udarila velikom brzinom i zabila se direktno u
zemlju, i da je bilo nešto od eksploziva ono bi već
eksplodiralo", kazao je ranije za RTL Ivica
Grebenar, ravnatelj Uprave za materijalne resurse
MORH-a.
Već sljedeće jutro ministar Banožić je kazao da su na letjelici nađeni dijelovi avio-bombe.
Nije to omelo ministra da se šeta oko kratera. A zbunjujuće informacije nastavljene su s težinom bombe.
Banožić je kazao da je bomba teška oko 120 kilograma, a premijer da nitko nije rekao da letjelica ima 120 kilograma eksploziva.
Bomba znači ima 120 kilograma, a eksploziva u njoj je bilo 40 kilograma - iscrpan detalj koji je još više zbunio javnost. Potpuni komunikacijski kaos i konfuzija - da se postavilo pitanje što bi bilo da smo u pravom ratu.
U akciju vraćanja osjećaja sigurnosti krenuo je premijer. Obišao nuklearni nosač aviona Charles de Gaulle, a hrvatskim nebom poletjeli su Rafalei i hrvatski MiG-ovi.
No, predsjednika je to uznemirilo, prvo je zabranio prelete
aviona, ali brzo se predomislio, i sve je nastavljeno u već
poznatom tonu.
.
"Nerad, nekompetencija, neznanje i zanemarivanje sustava ne može
biti izgovor za ovakvo samovoljno ponašanje nekog tko uopće nije
u zapovjednom lancu, nego to dogovara uz konjak i cigare", kazao
je Milanović, a premijer mu nije ostao dužan.
"Niti pušim, niti pijem. On ima izjave koje su slobodno možemo reći prokremljinskog karaktera", kazao je Plenković.
Premijer je nastavio misiju, posjetom NATO baze u Madridu. A u Zagreb su stigli i američki avioni F16. Istraga drona, još nije otkrila tko ga je lansirao.
Ako je bilo namjerno, prema jednoj članici NATO-a značilo bi samo jedno, tvrdi umirovljeni vojni pilot Ivan Selak - početak 3. svjetskog rata.
Zagrebački dron ipak promijenio je protokol NATO-a, pa sad članice moraju reagirati i na najmanji odraz na radaru. Postalo je jasno i da članstvo u savezu, ne znači i apsolutnu zaštitu bez vlastitih snaga, a hrvatska protuzračna obrana nije nešto čime se možemo pohvaliti.
Jer su samo Bog i sreća pomogli da ovaj put nije bilo žrtava.
