Prema dostupnim podacima, Lovro Kuščević, trenutAČni ministar uprave i tajnik HDZ-a, stekao je šest velikih parcela u svojim Nerežišćima na Braču za svega 50.000 kuna, doznaje Index. Kuna. Ne eura. Čak je četiri parcele od njih šest Kušćević dobio identičnim presudama sutkinje Ivane Domić 13. studenogA 2003. K tome, među parcelama su i dvije na kojima su mu kuće. Jedna od njih je vila i manja kuća za koju tvrdi da je prije koristila za uzgoj kokoši.
Inače, Ivana Domić je bivša predsjednica supetarskog suda te se protiv nje godinama vodi sudski postupak baš zbog sličnih presuda donesenih između 1995. i 2004. godine.
Kuščević i supruga platili parcelu po smiješnoj cijeni
Kako doznaje Index, u prosincu 2008. i 2009. godine, dok je Kuščević bio načelnik, njegova supruga Zorana kupila JE dvije parcele za 50 tisuća kuna. Od kupaca iz Zagreba jednu je parcelu platila 20.000 kuna. U drugu parcelu, kupljenu od danas pokojnog čovjeka iz Nerežišća, investirala je 30.000 kuna. Površine parcela nisu navedene u kupoprodajnim ugovorima a obje su naknadno cijepane i iz njih su nastajale nove čestice, no iz podataka dostupnih u zemljišniku i katastru može se zaključiti da se čestica kupljena od Zagrepčana u prosincu 2008. godine izvorno prostirala na 2952 četvorna metra, što znači da je plaćena minornih šest kuna po kvadratu, odnosno manje od eura.
ministar Lovro Kuščević
Čak 804 četvorna metra zauzimala je druga parcela kupljena od Nerežišćanina u siječnju 2009. godine. Da bi postala vlasnica parcele, Kuščevićeva supruga, koji je tada bio načelnik općine, platila je 37 kuna po kvadratu. Kako stoji u podacima dostupnim na stranicama Nerežišća, u toj zoni i nije bila dopuštena gradnja sve do 2015. Tada, u posljednjoj godini Kuščevićeva načelničkog mandata, ona je prenamijenjena u građevinsku, piše Index. U ožujku prošle godine, Zorana Kuščević prodaje zagrebačkoj Gold gradnji 1951 kvadrat od ukupnih 3756 kupljenih kvadrata za čak 200 tisuća eura. Gold gradnja je ondje sagradila vile s bazenima. Dakle, za 102 eura po kvadratu, odnosno nekih 758 kuna po kvadratu u ožujku prošle godine.
Ovako je Kuščević novinarima Indexa SMS-om pokušao objasniti ovaj nezapamćeni skok vrijednosti: "Vrijednost zemljišta na otocima je u stalnom porastu, na dobrobit svih mještana, a tako će se vjerujem i nastaviti."
Isti tekst presuda za parcele donesene u istom danu
Novinari Indexa razgovarali su sa srodnicom prodavatelja jedne od dviju parcela te je razgovor dao drukčiju perspektivu. Kaže kako njezini nisu znali što bi s tom zemljom, "tamo su bile višnje i bademi, šikara". Međutim, Kuščevići su došli s ponudom za kupnju. "Govorili su da će se baviti poljoprivredom. Čujte, nitko nije budala, da smo znali što će tamo biti, sigurno ne bismo prodali zemlju po toj cijeni", priča sugovornica.
Presude Ivane Domić donijele su ministru uprave četiri parcele. Obje presude donesene su istog dana te sadrže isti tekst. Taj isti tekst ima samo sedam redaka obrazloženja i u njemu stoji kako Kuščević tvrdi da je navedeno zemljište njegovo, pa se "radi usklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem predlaže i donošenje presude kao u izreci". Domić potom konstatira da tuženici nisu došli na raspravu, niti su izostanak opravdali te je, u skladu s Kuščevićevim prijedlogom, donesena "presuda zbog izostanka".
One su, prema riječima jednog splitskog odvjetnika, danas "zaštićene pravomoćnošću, ali nisu bile zakonite u trenutku donošenja".
"Zakonski uvjet za donošenje takvih presuda je da dokazi priloženi uz tužbu ukazuju na opravdanost navoda iz tužbe i osnovanost tužbenog zahtjeva. Takve konstatacije u obrazloženju presude nema", pojasnio je odvjetnik.
Tko je sutkinja Ivana Domić?
Presude zbog ogluhe stajale su Ivanu Domić sudačke karijere te su jedno vrijeme bile iznimno popularne u svijetu zemljišnih manipulacija. Osim kraja karijere, presude zbog ogluhe su Domić koštale i dugogodišnjeg kaznenog postupka. Kako piše Index, prema navodima optužnice od 1995. do 2004. godine donijela je niz nezakonitih presuda kojima su Bračanima oteta zemljišta vrijedna 75 milijuna kuna.
26.02.2010., Sibenik - Bivsa predsjednica suda na Bracu Ivana Domic oslobodjena je svih optuzbi za pronevjeru i kradju zemlje na otoku Bracu. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Dva puta je Domić oslobođena, 2010. i 2013. godine, i to zbog suda u Šibeniku. No, Vrhovni sud je prošle godine ukinuo i drugu oslobađajuću presudu te predmet vratio šibenskom sudu pa se Domić, uz osmero suoptuženika, opet našla na optuženičkoj klupi.
Presude zbog ogluhe odnosno izostanka
Kako zemljišne knjige desetljećima nisu uredno vođene, u njima su, umjesto dugogodišnjih korisnika zemljišta, kao vlasnici bili upisani umrli ili odavno iseljeni ljudi. Kada bi se željeli uknjižiti, stvarni korisnici parcele morali bi tužiti osobe upisane u zemljišnim knjigama i u postupku dokazati da zaista obrađuju ili na drugi način vode brigu o zemljišnoj čestici.
Odvjetnici po službenoj dužnosti bili bi dodijeljeni uknjiženim vlasnicima a kako se tuženi vlasnici ne bi pojavljivali - mnogi od njih uopće nisu ni znali da im se sudi jer su obavijesti o postupcima i presudama u pravilu objavljivane samo na oglasnim pločama sudova - suci bi čestice knjižili na tužitelje. Zakon je tražio dokaze da tužitelji zaista koriste zemljište, međutim, u nizu slučajeva zakon je izigran. Primjerice, iz presuda Ivane Domić u Kuščevićevu korist ne može se zaključiti ništa o dokaznom postupku.
Kupoprodajnog ugovora nema
Novinari Indexa pitali su Kuščevića kakvu je ulogu imala Ivana Domić u postupku stjecanja parcela na kojima je izgradio kuće. Odgovorio je da je "zemljište kupio od fizičke osobe iz svog mjesta, a ne od dotične osobe." Kada su mu spomenuli da je u zemljišne knjige upisan zbog presuda sutkinje Domić i da u njima nema kupoprodajnog ugovora s fizičkom osobom iz Nerežišća, uslijedio je ministrov odgovor: "Zemljište sam kupio od g. Ursića, a tužbu sam morao pokrenuti kako bih na legalan način raščistio vlasničke odnose".
Kazao je i da odvjetnik Kušeta nije uložio žalbu jer "nije bilo razloga za istu budući da je zemljište platio u cijelosti". Kuščević više nije odgovarao na pitanja.
