No, Glas Slavonije piše kako se Ovršni zakon zasad neće mijenjati iako je jasno da je krojen po mjeri onih koje građani nazivaju ovršnom mafijom.
Bezobrazno skupi odvjetnički i javnobilježnički uredi
Ovrha je, naime, izgubila prvotni i pravi smisao - da bude naplata duga sa što manje troškova te je postala izvor bogaćenja onih koji sudjeluju u naplati: u prvom redu Fine, koja naplaćuje svoje posredovanje u ovrsi, a zatim bezobrazno skupih odvjetničkih i javnobilježničkih ureda.
"Prezaduženost građana i dalje je jedan od glavnih egzistencijalnih problema u Hrvatskoj. Prema podacima FINA-e iz 2015., najveći dio blokiranih građana, njih više od 80 posto, u blokadi je duže od godinu dana, a kod gotovo dvije petine njih dug ne prelazi deset tisuća kuna. To pokazuje kako se mnogim dužnicima opterećenje svakim danom povećava, a rješenje problema im je sve nedostižnije, zbog čega ovrha ne ostvaruje svrhu za vjerovnike", upozorila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Imaju pravne službe, a angažiraju odvjetnike
Čak i javne ustanove i pravne osobe s javnim ovlastima kao vjerovnici u postupku ovrha nerijetko opunomoćuju odvjetnike, iako imaju vlastite pravne službe. Dužnicima to izaziva velike dodatne troškove koji mogu i višestruko premašivati iznos duga. "Dodatni postupci, neugodnosti i uvećani troškovi koji dovode u pitanje i samu naplatu potraživanja, kao i do nemogućnosti građana da podmiruju svoje druge obveze, nisu i ne smiju biti interes ovrhovoditelja", također ističe pučka pravobraniteljica.
Trošak zastupanja nerijetko uveća dug do te mjere da ga dužnik više nije u mogućnosti podmiriti, pa se nađe u začaranom krugu dugotrajnih ovrha u kojem naplata osnovnog duga postaje upitna, a nekad i posve nemoguća, piše Glas Slavonije.
Naplata dugova sve više liči na legalnu pljačku
"Ovrha je početno blokada svih financijskih računa, a u konačnici, vrlo izgledno može rezultirati i gubitkom cjelokupne imovine. Odvjetnici preuzimaju posao pravnih službi i to naplaćuju, dok javne komunalne tvrtke ne uzimaju naknadu, jer njihovi zaposlenici za taj posao dobivaju plaću, uz nebulozna obrazloženja kako se vanjske tvrtke angažiraju glede svoje stručnosti i znanja, te uštede vremena. Problem koji u Hrvatskoj svi vide jest da su, na naplatama takvih dugova, odvjetnici napravili brutalan biznis koji, u nekim slučajevima, nalikuje na legalnu pljačku", kaže Sarajko Baksa iz udruge Blokirani.
Iz te udruge upozoravaju da je u Hrvatskoj 330.000 blokiranih obitelji te da nigdje u svijetu ovršni zakon nije proizveo kataklizmu privatnih dugova kao u Hrvatskoj.
"Ovršna mafija u Hrvatskoj je od 2011. godine do danas izvršila više od sedam milijuna ovrha, od toga više od 70 posto odnosi se na građane, i pri tome je više od pola milijarde eura otišlo u džepove odvjetničkih društava i javno-bilježničkih ureda", dodaje za Glas Slavonije Tomislav Prskalo iz udruge Blokirani.
