Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer je predstavila preporuke Vijeća za gospodarska pitanja za dugorčan gospodarski razvoj zemlje. Ako bi se sve preporuke provele, hrvatsko gospodarstvo moglo bi rastu preko četiri posto.
Kako se navodi u preporukama, održiv rast gospodarstva trebao bi se temeljiti na sektorima i aktivnostima vezanih uz otvaranje novih radnih mjesta, prozivodnju roba ili usluga, kao i na izvozu ili supstituta uvoza.
Na preporukama, koje su sastavljene prije godinu dana, su radili redovni članovi Vijeća, institucije iz privatnog i javnog sektora, te vanjskih stručnjaka. Predsjednica je preporuke predala i prošloj vladi koja je, kako je rekla Grabar-Kitarović, upoznata s njima.
Naime, Vijeće za gospodarska pitanja predsjednice Republike preporuča redefiniranje temeljnih ciljeva Hrvatske narodne banke sa održavanja stabilnosti cijena ka punoj zaposlenosti i održivom gospodarskom rastu, odnosno konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva.
Ono se zalaže za jačanje uloge domaće valute, uz toleriranje umjerene deprecijacije kune u odnosu na euro za 2 posto godišnje kroz 5 godina. Vijeće preporuča ulazak u eurozonu uz paralelni, postupni, dobrovoljni i tržišno stimuliran proces jačanja pozicije domaće valute.
U slučaju nemogućnosti brzog ulaska u eurozonu, u Vijeću smatraju da je potrebno usredotočiti se na postizanje Maastrichtskih kriterija (koji propisuju držanje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a, dok udjel javnog duga u BDP-u ne bi smio prelaziti 60 posto BDP-a) kroz slabljenje ovisnosti gospodarstva o stabilnosti tečaja i inozemnom zaduživanju.
Preporuke se odnose i na uklanjanje administrativnih i birokratskih barijera, smanjenje prenormiranosti hrvatskog gospodarstva, uređenje instituta hitnog postupka u donošenju zakonskih propisa, sređivanje gruntovnice i katastra, uvođenje učinkovitog i provedivog instituta "šutljive administracije" te efikasnije upravljanje državnim poduzećima i korištenje državne imovine.
Na području porezne politike Vijeće predlaže niže oporezivanje rada, redefiniranje kruga proizvoda i usluga koje se oporezuju po povlaštenim stopama PDV-a u cilju poticanja poljoprivredne i industrijske proizvodnje te turizma.
Među smjernicama je i produživanje roka za relativnu poreznu zastaru s 3 na 5 godina, a za apsolutno sa 6 na 10 godina te reforma sustava lokalnih poreza te uvođenje poreza na "grijeh", odnosno trošarina na proizvode koji sadrže visok postotak šećera, zasićenim masnoća i kolesterola.
Vijeće preporuča i vraćanje dualnog sustava strukovnog obrazovanja, potporu cjelovitoj kurikularnoj reformi, uz izradu kurikuluma prema konkretnim i ciljanim gospodarskim sektorima.
Poseban set preporuka odnosi se na pomoć izvoznicima za održivi rast konkurentnog izvoza, kroz, primjerice, intenzivniji rad diplomacije na povećanju izvoza, poticaje za inovacije, patente, istraživanja i razvoj, ali i dokapitalizaciju Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Potporu izvozu trebale bi dati i monetarne vlasti, kroz predloženo odobravanje povoljnih selektivnih kredita za kreditiranje izvoznika, otkup njihovih potraživanja od izvoznih plasmana te aktiviranje izravnih operacija na otvorenom tržištu i korištenje državne imovine kao kolaterala za emisiju primarnog novca.
U cilju boljeg privlačenja izravnih inozemnih ulaganja, Vijeće preporuča, među ostalim, značajno jačanje kapaciteta i izvršnih ovlasti Agencije za investicije i konkurentnost, kao i da ta agencija postane središnja nacionalna točka za provođenje politike privlačenja investicija.
Ipak, prijedlog za deprecijaciju kune podigao je najveću prašinu.
Mnogi stručnjaci smatraju kako je potrebna detaljnija analiza te
da bi se tim potezom povećao teret otplate dugova.
"Želimo da gospodarstvo bude manje opterećeno, da s cijenama
budemo kvalitetniji, a onda na kraju dobiti dobru analizu koliko
bi deprecijacija imala utjecaj i na poslodavce i na građane. To
je jedna duboka tema koja zahtjeva daleko veću analizu i
diskusiju", smatra Davor Majetić, glavni
direktor HUP-a.
Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić rekao je za RTL kako deprecijacija valute donosi limitirane koristi, te da bi "posljedice mogle biti izuzetno štetne". Deprecijaciju je komentirao i HNB koji ima suprotan stav od predsjednice.
"Hrvatska narodna banka nastavit će voditi dosadašnju tečajnu politiku. Riječ je o politici stabilnog tečaja kune, na kojoj se - u uvjetima visoke razine euroizacije u RH - temelji politika održavanja stabilnost cijena i financijske stabilnosti.
Ta politika tečaja ne podrazumijeva najavu parametara kretanja tečaja kune prema euru. To bi, naime, bitno ograničilo mogućnosti djelovanja monterane politike, a moglo bi izazvati i druge neželjene posljedice, primjerice, otvorio bi se prostor za spekulativne aktivnosti na tržištu", poručuju iz HNB-a.
