Proizvođači zagorskih purana, jedni su od rijetkih koji će 2020. pamtiti po dobrom. Potražnja je veća no ikad, pa tako već danas na upite kupaca odgovaraju - nema više, prodano.

Ovo je možda i jedino meso čiju prodaju nije zakinula pandemija koronavirusa, jer kako izgleda, bez blagdanske purice ipak se ne može. 

Obrok je to kojem bi malo tko odolio, posebno ako je meso od one prave zagorske purice. A takva se ovih dana prodaje i u većem broju nego lani. Dio je već spreman za konzumaciju, dok ostale još trče po livadama.

Usprkos koroni prodali sve

"Mogu vam zaista reći da sam zadovoljan ovom godinom. S početka su se pokazali nekakvi strahovi, na početku prodajne sezone da to možda i neće ići ali eto usprkos koroni uspjeli smo prodati sve. Na kraju nam je zmanjkalo purana za prodaju", kaže Boris Vrhovski, vlasnik OPG-a. Situacija je to u kojoj su se ove godine našli svi proizvođači zagorskih purana. Na ovoj farmi ostalo je još 400 purana, no svi oni imaju nove vlasnike. Poživjet će još dva tri dana, a na njihovim adresama naći će se već u srijedu.

U Hrvatskoj mjesečno se proda u prosjeku 80.000 komada purana i purica, što je oko 280 tona. U prosincu prodaja skoči na 190.000 komada, odnosno 665 tona, prema podacima Croatiastočara.

Kod prodaje zagorskih purana pojavljuje se još jedan problem - ioako je na svakoj farmi čak 60 purana, gotovo svi žele puricu. "Izričito traže purice, pa i shvatljivo tamo gdje je dvoje, troje ljudi, gdje su penzioneri, jedan obiteljski ručak", objašnjava Snježana Cingulin, predsjednica udruge Zagorski puran. Njihova težina je dvije i pol, tri kilograma dok purani teže i do 6 kilograma. Što se tiče kvalitete, okusa, pa i samog izgleda mesa razlika između purana i purice je minimalna.