Odlučeno je. Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Krškog gradit će se u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori nedaleko od Dvora. Tu će se pohranjivati institucionalni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori ionizirajućih zračenja iz Republike Hrvatske te 2400 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, piše Jutarnji list.
Hrvatska već 40 godina zna da mora pronaći mjesto za polovicu otpada iz nuklearne elektrane Krško. Rok za to je 2023. godina, a krajnji rok za prijevoz otpada iz Slovenije istječe 2025., kada počinje i gradnja u Čerkezovcu, dok 2026. stižu prvi radioaktivni paketi.
Studija utjecaja na okoliš, ključni dokument na kojem će se temeljiti izbor i uvjeti gradnje, još uvijek ne postoji, ali kakva god bila, bit će prihvaćena jer više nema vremena za alternative.
Neprivlačno za život
Izrada sigurnosnih analiza i idejnog projekta za potrebe ishođenja lokacijske dozvole je u tijeku, a nadležnom Ministarstvu predan je zahtjev za određivanje sadržaja studije utjecaja na okoliš, iz kojeg se mogu iščitati i detalji o radu budućeg Centra.
Centar neće skladištiti nuklearni otpad niti biti opasan za okolinu. Ali, njegovo postojanje sigurno neće doprinijeti demografskoj slici općine Dvor, koja je između 2011. i 2021. ostala bez 45 posto stanovništva, odnosno bez 2500 ljudi. U sljedećih deset godina taj bi podatak mogao biti podjednak, što znači da bi broj stanovnika mogao pasti na manje od njih 1500.
Sredstva fiskalnog izravnanja iz državnog proračuna, koja ovise o broju stanovnika, ovoj će općini biti skinuta za oko 700.000 eura. Upravo toliko očekuje se da će im biti plaćeno po osnovi rente zbog radioaktivnog otpada koju će ove godine Vlada odrediti posebnom uredbom.
Općina Dvor
Otpad kao turistička atrakcija
Projektom budućeg Centra rukovodi Fond za financiranje razgradnje NEK-a, koji se nastoji svidjeti lokalnom stanovništvu, pa je tako u veljači putem javnog natječaja dodijelio financijska sredstva pčelarskoj udruzi na području općine Dvor. U ožujku su dodijelili sredstva Športsko-ribolovnoj udruzi, a u pripremi je i natječaj za nabavu opreme za ribiče. U gradu su, pak, otvorili info-centar kojim građanima nastoje približiti aktivnosti na odlagalištu.
"Posjetitelji mogu putem tehnologije virtualne stvarnosti 'otputovati' s domaćinima iz Fonda u jedan od europskih centara za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i obići postrojenja. Mogu proći put kojim prolaze bačve s radioaktivnim otpadom od trenutka nastajanja i zaprimanja do skladištenja i provozati se na kamionu s bačvama i viličaru koji ih smješta na njihovo mjesto u skladištu. Kroz iskustvo proširene stvarnosti posjetitelje će dočekati Otpadožder, ali i jednu od najvećih znanstvenica svih vremena, Marie Curie, koja će ispričati ponešto o radioaktivnosti", glasi pozivnica za posjet Info centru gdje posjetitelje čeka i izložak jezgre tla s dubine od 198 metara s mjesta gdje će biti skladište.
Betonska građevina visoka 17 metara
Prema dokumentu koji predstavlja svojevrsnu podlogu za studiju utjecaja na okoliš - a koju je za Fond izradilo poduzeće Ekonerg, institut za energetiku i zaštitu okoliša - na 60 hektara bivše vojarne pripremit će se središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad, i to rekonstrukcijom postojećih objekata, dok će se iznova graditi objekt za radioaktivni otpad iz Krškog. Bit će to armirano-betonska građevina od 6330 četvornih metara, visoka 17 metara i s kapacitetom 2450 spremnika od armiranog betona s ulaznim platoom s upravnom zgradom i objektom kontrole te novom prometnicom za dopremu RAO-a.
"Doze zračenja za radnike i javnost, kao posljedica aktivnosti skladištenja otpada, neće prelaziti relevantne granične vrijednosti utvrđene IAEA standardom i hrvatskim propisima. Skladišta se projektiraju i rade na način da se optimizira zaštita od zračenja. Zaštitne mjere bit će takve da u slučaju bilo kojeg predvidivog kvara ili nesreće pri radu skladišta nema posljedica na ljude i okoliš", stoji u dokumentu.
Tvrdi se i kako ni na koji način tijekom građenja, a i poslije tijekom skladištenja, neće biti ugrožena zajednica, flora ni fauna, obližnja Una i vodotoci.
'Za opstanak nam je nužno doseljavanje'
Sve to nije previše utješno za načelnika općine Dvor Nikolu Arbutinu. Kako on, tako i niti jedan drugi stanovnik zaboravljene općine nije prihvatio ovaj Centar, ali se polako mire s činjenicom da će on tamo zasigurno doći.
Nikola Arbutina, načelnik općine Dvor
"Mi smo jedina država na svijetu koja je odredila lokaciju, a tek onda idemo dokazivati je li ona pogodna za zbrinjavanje radioaktivnog otpada", kaže načelnik općine Dvor, Nikola Arbutina koji, poput ostalih stanovnika općine, nije prihvatio ovaj Centar. "Građani i Općinsko vijeće još su 2015. rekli da smo protiv ideje zbrinjavanja radioaktivnog otpada na našem području, no to ne znači ništa, oni idu svojim putem mimo nas", dodaje.
O renti, koja bi općini trebala donijeti stotine tisuća eura, načelnik kaže da je u pitanju 'kukavičje jaje'.
"Renta je kukavičje jaje koje je država vješto stavila pred građane općine Dvor zato što ne postoji nikakav dokument o bilo kakvoj isplati ili davanju na osnovi Centra, a mi štetu trpimo već četiri godine jer se naša općina medijski spominje samo po pitanju zbrinjavanja radioaktivnog otpada", žali se načelnik dodajući da Dvor nema blistavu budućnost.
"Nemamo resursa da okrenemo te trendove, a država ih možda ima. Za opstanak je nama nužno doseljavanje. Stav je svih građana na svijetu da ne žele radioaktivni otpad u svom dvorištu. To što Fond predstavlja da je to dobro može se govoriti u sredinama koje su naučile živjeti s nuklearnom elektranom, a nama dovoze otpad koji nije nastao na našem području. To nije prirodno i nije O.K.", kaže načelnik.
