Čuveni hrvatski povjesničar Ivo Goldstein progovorio je uoči komemoracije u Jasenovcu o uvijek vrućoj temi kod Hrvata, usporedbi Tita i Pavelića, a ovom je prilikom prokomentirao i vrući dan u Saboru gdje se raspravljalo o zločinačkom pozdravu Za dom spremni, odnosno kažnjavanju njegova korištenja.
Na početku razgovora za N1 televiziju osvrnuo se na odluku Koordinacije židovskih općina o zajedničkoj koloni u Jasenovcu. Ističe da je to dobra odluka te je rekao je da je prošle godine umalo bila zajednička komemoracija.
“Bile su dvije, ali iz posve drugih razloga od onih koji su motivirali narod žrtava i antifašista da od 2015. godine bojkotiraju Jasenovačku komemoraciju. Problem je daleko od toga da je riješen. Ne može se sve svoditi na to hoće li se i na koji način zabraniti pozdrav Za dom spremni. I kad bi se to dogodilo, problem se ne bi riješio. Problem je puno dublji, on je puno duži, on praktički traje 33 godine i radi se o tome da postoji jedna jaka povijesno revizionistička i neoustaška struja, koja se suočava s jednom drugačijom kulturom sjećanja koju mi moramo imati i njegovati”, rekao je Goldstein. Poručio je odao da je Hrvatska po Ustavu definirana na antifašističkoj tradiciji, a potom je prokomentirao prijedlog Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Puno širi problem
"Podizanje kazni nije dovoljno. Problem je puno širi. Treba se sjetiti da je Vlada u siječnju 2023. godine ratificirala dvije rezolucije koje je donijela Međunarodna udruga za holokaust o umanjivanju i negiranju posljedica Holokausta i o definiciji antisemitizma. A u tim, pravno neobvezujućim rezolucijama se kaže, da napori da se umanje ili opravdavaju posljedice holokausta, a to znači značajno umanjivanje broja žrtava, osporavanje mehanizama i organiziranosti genocida kojeg su počinili njemački Reich i zemlje saveznice, a to je naravno i NDH. A kad to prevedemo u jezik naše političke svakodnevice, onda vidimo da je problem na dnevnoj bazi tu”, kaže Godstein i nastavlja.
“Kad se negira postojanje logora Jasenovac, kada se umanjuje broj žrtava i zločinački karakter NDH”, kazao je o dodao da 'svi oni koji govore da u Jasenovca nije bilo ili da su u Jasenovcu bili samo politički protivnici i da je NDH samo izraz volje hrvatskog naroda i hrvatska država, a ne i nacifašistička tvorevina to je zapravo negiranje holokausta i antisemitizam'.
Zbog imenovanja povjesničarke Vlatke Vukelić za dekanicu Hrvatskih studija zapitao se pak kako bi se građani Hrvatske osjećali da na nekom hrvatskom sveučilištu predaje netko, a pogotovo da bude biran za dekana, koji tvrdi da su se Srbi u Vukovaru 1991. godine samo branili, da su Hrvati sami napustili Vukovar, da nisu bili ubijani na Ovčari već da su otišli na Madagaskar i u Venezuelu?
Tuđmanova ideja
Upitan negira li ona Holokaust, kazao je da ima puno pravo nju nazvati antisemitom te je rekao da bi njen izbor za zagrebačko sveučilište značio civilizacijsku sramotu.
O Tuđmanovoj ideji o pomirenju sinova partizana i ustaša, i na pitanje jesu li partizani nekako ispali iz jednadžbe, Goldstein ističe kako je “Tuđmanova ideja pogrešno postavljena”.
“Ja sam sin partizana i 80-ih godina sam se družio sam sinovima ustaša i to nam nije bilo važno. I sad imam prijatelje čiji su očevi bili na Bleiburgu i vratili se doma i to za moju generaciju rođenu 50-ih i ranih 60-ih godina nije bio problem. To je bio problem samo u glavama ostarjelih partizana i ustaša koji su kao Tuđman tada ušli u 60-te i 70-te godine i to nametnuli”, rekao je i nastavio.
“Suočeni s agresijom koja je došla iz Beograda i Srbije, od JNA i Miloševićeva režima, ljudi su se ujedinili bez obzira na vjersko i političko opredijeljene. I bio je opći konsenzus da se branimo. Ova priča o ujedinjenju sinova ustaša i partizana je jedan od elemenata izgradnje politike povijesnog revizionizma. Druga je ona Tuđmanova glasovita rečenica da je NDH bila i izraz težnje hrvatskog naroda za samostalnom državom. Ja bih tu rečenicu i potpisao, pod uvjetom da je Tuđman dodao još pola rečenice, da je većina hrvatskog naroda u prvim mjesecima rata shvatila da to nije takva država”, rekao i poručio da je tom rečenicom otvorio vrata neoustaškim i revizionističkim stavovima u narednim godinama.
Što s HOS-ovcima?
Osvrnuo se, nadalje, na izjave saborskih zastupnika koji tvrde da je ZDS pozdrav HOS-ovaca i, ako se on pokuša zabraniti, da će se raditi o verbalnom deliktu.
Goldstein napominje kako je on bio vladinog vijeća za prošlost koje je dalo preporuke o pozdravu ZDS i da je da je to bilo u vremenu kad je pritisak prema neoustaškim i revizionističkim stavovima bio jako slab.
“Vijeće je sugeriralo da se zabrani pozdrav Za dom spremni, osim za komemorativne svrhe, uz posebnu dozvolu vlade, za one jedinice u Domovinskom ratu koje su imale takav pozdrav”, rekao je Goldstein te istaknuo da je okupljanje postrojbi veterana HOS-a koje provodi Marko Skejo u Splitu veličanje NDH jer ta jedinica HOS-a nije uopće osnovana u travnju nego u rujnu ili listopadu.
Tko je veći Hrvat?
Poručio je kako to nema veze s onim što je to vijeće preporučilo Vladi i objasnio da Plenkovićeva vlada nikad nije donijela podzakonske i zakonske akte, odnosno odredila proceduru, kad i tko može tražiti dozvolu da se pozdrav Za dom spremni smije koristiti.
Za kraj je progovorio o revizionizmu kao kriminalnoj bazi, radikalizaciji društva. Istaknuo je da se nedovoljno uči u školama da su se partizani borili za federalnu Jugoslaviji, ali i Hrvatsku.
“Tito je oslobodio Istru i Hrvatsko primorje. Bio je veći Hrvat od Pavelića. Tito je dio hrvatske povijesti i dio hrvatskog Ustava. Ako tako postavimo stvari, a ne u revizionističkoj i u ustaškoj maniri, onda ćemo zapravo vidjeti da postoji baza za zdravu antifašističku percepciju prošlosti”, završio je.
