Tito je na poslu gorljivo širio riječ o komunizmu, a s vremenom energiju je usmjerio na politički rad, pa je 1937. godine postavljen za generalnog sekretara Centralnog komiteta KPJ. Tada je često boravio u Moskvi. Prema jednoj od teorija zavjere, pravi Tito je nestao u Rusiji, a u Jugoslaviju je poslan ruski špijun.
Nema šanse da biste ga prepoznali: Pogledajte kako je Josip Broz izgledao prije nego što je postao Tito
Jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josip Broz Tito rođen je 7. svibnja 1892. godine u Kumrovcu, gdje je završio četverogodišnju školu. On je bio sedmi od petnaestoro djece. Otac mu je bio težak Franjo Broz, a majka Marija te su vodili težak život. Kasnije je postao slavni komandant čiji su partizani vodili nebrojene bitke s moćnijim protivnikom. Malo je, međutim poznato kako je Josip Broz dobio nadimak Tito. Prema nekim povijesnim spisima, Josip Broz je 10. kolovoza 1934. godine po prvi puta predstavljen s imenom Tito. Njega samog su puno puta pitali kako je dobio nadimak na što je on odgovarao: 'To je često ime u Zagorju i nema neko posebno značenje'. Ovo ime ima duboke korijene u Titovom rodnom kraju pa se tako pamte poznati kajkavski pisac Tituš Brezovački, dok je Ksaveru Šandoru Gjalskom pravo ime bilo Ljubomir Tito Babić. Josip Broz je, inače, koristio i druge nadimke: Walter (u Kominterni), Ivan Kostanjšek i Slavko Babić. Posjedovao je i švedsku putovnicu na ime John Alexander Karlsson i kanadsku na ime Spiridon Mekas.