Prošla je godina bila druga najtoplija u povijesti meteoroloških mjerenja. Brojni svjetski mediji pisali su o neprekidnom rušenju temperaturnih rekorda koje je zabilježeno na čak 1200 lokacija diljem Zemlje te o najtoplijem lipnju ikad. Svjetska meteorološka organizacija je čak navela kako je "petoljetka" od 2014. do 2019. bila najtoplija u povijesti mjerenja.
No, ako se pita znanstvenike iz američkog Nacionalnog ureda za oceane i atmosferu (NOAA), 2020. bi trebala oboriti sve rekorde. Naime, prema njihovim izračunima postoji čak 75 posto šanse da ova godina bude najtoplija do sada te čak 99,9 posto šanse da bude među pet najtoplijih godina otkako se sustavno prate meteorološke prilike. Svoje prognoze temelje i na tome da je ovaj ožujak bio drugi najtopliji ikada. Dodatno brine i to što nije predviđeno stvaranje El Niña, tople fronte iznad Pacifika koja utječe na rast globalne temperature, piše USA Today.
Sličnog je razmišljanja i HRT-ov meteorolog Zoran Vakula, koji je za Net.hr otkrio kako su neki temperaturni rekordi u Hrvatskoj već pali te najavio što bi nas moglo dočekati tijekom ove godine. Osvrnuo se i na utjecaje klimatskih promjena na okoliš, zdravlje i gospodarstvo, ne spominjući uobičajene primjere topljenja milijuna tona ledenjaka i porasta razine mora koji su dosad na nekim mjestima kreirali i novu topografiju.
Sanjin Strukic/PIXSELL
NET.HR: Kako komentirate podatke koje je iznijela NOAA i ima li razloga za zabrinutost zbog toga?
VAKULA: Ništa neobično za onoga tko je pozornije pratio dosadašnje izvještaje Svjetske meteorološke organizacije, posebice u ožujku, uoči Svjetskog meteorološkog dana, kao i moje kolumne u internetskom Meteo kutku HRT-a. Srednja temperatura zraka i posljednjih godina i posljednjih desetljeća među najvišima je u znanoj povijesti mjerenja i na globalnom nivou, a i na našem, lokalnom nivou. I u Hrvatskoj je prvo tromjesečje ove godine bilo razmjerno toplo, po klimatološkim ocjenama čak u dijelu Hrvatske i 'vrlo toplo', posebice u gorju i na Jadranu. I pritom na većini meteoroloških postaja DHMZ-a među pet najtoplijih u povijesti mjerenja, ponajviše zbog ekstremne veljače, koja je u Rijeci i Gospiću bila čak i malo toplija od ožujka, što se ne događa baš često.
Primjerice, u Rijeci je ove godine bila tek jedanaesta veljača toplija od ožujka, od 73 moguće - posljednji put se to dogodilo 1998. godine. U Gospiću je situacija još rjeđa. Ovogodišnja je veljača bila tek osma toplija od ožujka, od 140 veljača za koje postoje podaci mjerenja. Posljednji put se to dogodilo 2016. godine. Osim te iznadprosječne topline, koja se nastavila i u travnju, valja spomenuti i kako je i u prvom tromjesečju, a i dosadašnjem dijelu travnja suho, ponegdje po klimatološkim ocjenama i "vrlo suho".
Neki rekordi već su pali
NET.HR: Kakva je dugoročna prognoza za naredno razdoblje u Hrvatskoj, s obzirom na ustaljeni prosjek i jesu li moguća obaranja temperaturnih rekorda?
VAKULA: Za rekorde ne znam, ali me ne bi čudilo da se dogode. Gotovo iz sezone u sezonu, pa čak i iz mjeseca u mjesec događaju nam se neki rekordi. Evo, primjerice, nakon jednog od najtoplijeg prvog tromjesečja, na početku travnja u većini Hrvatske imali smo rekordno nisku temperaturu zraka za to doba godine. Već u Velikom tjednu u dijelu Hrvatske imali smo najtoplije razdoblje za taj dio travnja, primjerice u Kninu, Rijeci i Splitu, a prošli tjedan u Zagrebu i još kojegdje.
Kao i prema dosadašnjim izračunima kompjutorskih modela atmosfere za više mjeseci unaprijed, koje također povremeno spominjem u internetskom Meteo kutku HRT-a - i u najnovijima postoji razmjerno velika vjerojatnost za ne samo srednju sezonsku temperaturu zraka barem malo višu od prosječne u našem dijelu Europe, nego i svakog od mjeseci sve do listopada. Pritom ne znam koliko 'običnom smrtniku' znači hoće li srednja mjesečna ili sezonska temperatura zraka biti viša od prosječne 0,5 °C ili 1,4 °C i slično, budući da to ne doživljavamo svakodnevno, kao primjerice najnižu dnevnu temperaturu zraka i najvišu. U komunikaciji s mnogobrojnima zaključio sam kako rijetki razumiju da je odstupanje i od 'samo' 0,5 °C ponekad jako puno, ovisno na što se odnosi.
Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama, koje još nisu dovoljno pouzdane – i pogreške su moguće. Štoviše, događaju se. Iako je prognoza upućivala na veliku vjerojatnost ostvarenje. Srećom, takve su pogreške dosta rijetke. Ohrabruje spoznaja da su dugoročne računalne prognoze već dugo korisnije od statističkih prognoza. I to za temperaturu zraka. Kod prognoze ukupne količine oborine pouzdanost je manja, osobito kod prognoze po mjesecima, i još ljetnim mjesecima, kada je česta pljuskovita oborina pa su lokalno moguća velika odstupanja. I zato u svojim kolumnama na internetskom Meteo kutku HRT-a spominjem često samo temperaturu. Ali da – prognoze za sljedeće sezone daju za Hrvatsku i bližu okolicu povećanu vjerojatnost nastavka razmjerno suhog razdoblja.
Ilustracija: Profimedia
NET.HR: Hoće li više temperature, ako ih bude, sa sobom nositi i manjak padalina ili nekakve vremenske abnormalnosti (recimo da 25 dana bude suho, a onda da se prosjek padalina nadoknadi u pet dana)?
VAKULA: Ne znam, ali ni to me ne bi iznenadilo. Pogotovo u ljetnim mjesecima, poznatim po pljuskovitim oborinama. I to ide u već spominjanu priču o meteoekstremima i rekordima. Prognozirati takvo što iz trenutačno dostupnih dugoročnih prognoza bilo bi odviše 'hrabro', da ne kažem neku drugu riječ.
NET.HR: Jesu li u takvim uvjetima mogući vremenski ekstremi koji bi mogli dovesti do prirodnih nepogoda (poplave, požari, suša)?
VAKULA: Da. Zašto ne?! Vremenski ekstremi su mogući, ali ne znam hoće li se i dogoditi. Nadam se da neće. No, svakako valja biti na oprezu, posebice zbog suše, na koju već tjednima, pa i mjesecima upozoravaju i moje kolegice i kolege iz DHMZ-a - klimatolozi i osobito agrometeorolozi. Vjerujem da tko god se ozbiljnije bavi poljoprivredom već navodnjava i barem djelomice ublažava posljedice dosadašnje iznadprosječne topline i manjka oborine. Povezana sa sušom i toplinom je i mogućnost požara. Uostalom, nedavno je već bilo nevolja zbog višednevnih požara u dijelu Dalmacije i Bosne i Hercegovine. Srećom je kiša prošlih dana umanjila opasnost, ali ne bi me čudilo da sljedećih mjeseci stanje opet bude kritično.
Nel Pavletić/PIXSELL
Gledajmo pozitivno na klimatske promjene
NET.HR: Hoće li takvi vremenski uvjeti kratkoročno moći utjecati na prirodu, zdravlje ljudi i gospodarstvo u Hrvatskoj, s obzirom na to da se dosta govori o klimatskim promjenama i njihovim negativnim utjecajima na ove stavke?
VAKULA: Vremenski uvjeti ne samo da mogu, nego i djeluju na prirodu, gospodarstvo, pa i zdravlje mnogobrojnih ljudi, i to ne samo kratkoročno, nego i dugoročno. Negativnih je primjera napretek. No, kao i sve uokolo nas, na klimatske promjene ne moramo gledati samo negativno, katastrofično... Primjerice, dokazano je kako klimatske promjene mogu potaknuti na iznalaženje novih rješenja, na povezivanje politika i suradnju različitih sektora, na razvoj ekoinovacija i novih zelenih radnih mjesta, a mjere energetske učinkovitosti pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova i potiču razvoj gospodarstva i novih zelenih poslova. Premda su Hrvatsku napustili mnogobrojni, u njoj još ima pametnih, sposobnih i kreativnih ljudi koji svojim idejama i aktivnostima žele mijenjati Hrvatsku, a i svijet na bolje. To je ona drugačija slika društva, često neopravdano izostavljena.
Kao i sve u životu, postoje pozitivne i negativne strane. Ne smijemo gledati samo jedne. I dobro je znati za obje, posebice kod modeliranja budućih stanja atmosfere koji nam pomažu i u svakodnevnim prognozama, a i u znatno dugoročnijim – klimatskim… No, moramo biti svjesni njihovih mogućnosti. I nemogućnosti! Ograničenja. Suprotnih mišljenja u znanosti treba. I sumnja! Uvijek postoji i crno i bijelo. A i sivo! I ne trebamo si međusobno zbog toga predbacivati… Smanjimo negativno djelovanje na prirodu, i nadajmo se da će nam ona prestati vraćati meteorološkim ekstremima kojekakve vrste u težnji za postizanjem ravnoteže…
Pa premda se može čuti kako je zatopljenje globalni problem, a prilagodba lokalni proces, i ta lokalnost teško je moguća bez djelovanja na više razina i bez međusobne suradnje. Uostalom, 'suradnja' je jedna od najspominjanijih riječi u problematici klimatskih promjena, uz 'hitnost', 'ambiciju', 'inovaciju' te 'ublažavanje' i 'umanjivanje' stakleničkih plinova. A valjalo bi kada bi uz njih bile i 'poštenje' i 'pravednost'. I na lokalnom i na globalnom nivou. Za čovječanstvo u cjelini, ne samo za pojedince.
