Unatoč kriznim vremenima, u Hrvatskoj je ove godine jako dobra zaposlenost, pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji su nedavno objavljeni u medijima. No, posljednjih nekoliko godina sve više radne snage dolazi iz stranih zemalja, jer postoji velika potražnja za radnicima u pojedinim zanimanjima, a koji se u Hrvatskoj ne mogu pronaći.
No, koliko zapravo stranih radnika imamo u Hrvatskoj i odakle oni dolaze? Koja je uopće procedura kada se zapošljavaju strani radnici? Pitanja na te odgovore potražili smo kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Ministarstva unutarnjih poslova.
Zavod daje mišljenja
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pojašnjavaju nam da u postupku izdavanja dozvole za boravak i rad, Zavod je u obvezi dati mišljenje na zahtjev za dozvolu za boravak i rad stranih radnika.
"U razdoblju od početka godine do kraja srpnja 2021. Zavod je zaprimio 35.594 zahtjeva za davanje mišljenja od čega je trenutno u rješavanju 1.575 zahtjeva", kažu nam iz HZZ-a, nadodajući da na temelju pozitivnih ili negativnih mišljenja Zavoda, Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) obrađuje zahtjeve te donosi rješenje na zahtjev.
Sukladno Zakonu o strancima koji je stupio na snagu 01. siječnja 2021. godine do sada je izdano 14.969 radnih dozvola, a odbijeno je 1.196 radnih dozvola, te je dano 9.743 pozitivnih i 1.507 negativnih mišljenja u Zavodu.
Najviše posla za strance u građevini i ugostiteljstvu
Kada je riječ o djelatnostima za koje je najviše podneseno zahtjeva za mišljenje, to je djelatnost graditeljstva, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane i pića i djelatnost prometa (cestovni promet).
"Zanimanja za koja se najviše tražilo mišljenje na zahtjev za dozvolu za boravak i rad su zidar, radnik visokogradnje, tesar, radnik nisko gradnje, fasader, kuhar, armirač, monter građevinskih elemenata, vozač teretnih vozila, pekar…", odgovaraju nam iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Iz Zavoda ističu kako oni ne daje mišljenje na sve zahtjeve za radne dozvole, a od mišljenja Zavoda izuzeti su zahtjevi za produljenje već ranije izdanih radnih dozvola, radne dozvole za sezonski rad do 90 dana u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, ugostiteljstva i turizma, te radne dozvole za državljane trećih zemalja koji su definirani u članku 110 Zakona o strancima (primjerice ključno osoblje u trgovačkim društvima, EU plava karta, osobe premještene unutar društva…).
Najviše radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine
Iz Ministarstva unutarnjih poslova na naš upit odgovaraju nam kako oni vode zbirke podataka o državljanima trećih zemalja kojima su izdane dozvole za boravka i rad, kao i izdanim dozvolama za boravka i rad.
"Međutim, napominjemo kako nije u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova vođenje zbirki podataka o trenutno zaposlenim osobama u Republici Hrvatskoj pa tako niti stranim radnicima. Dodatno, Zakon o strancima propisuje da određene kategorije državljana trećih zemalja mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez potrebe ishođenja dozvole za boravak i rad, kao što su npr. članovi obitelji hrvatskih državljana koji imaju reguliran privremeni boravak, državljani trećih zemalja koji imaju odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište", pojašnjavaju nadalje iz MUP-a.
Prema podacima Ministarstva, u razdoblju od 1. siječnja do 6. kolovoza 2021. godine izdano je ukupno 46.870 dozvola za boravak i rad, a najviše dozvola za boravak i rad izdano je u tom period za državljane Bosne i Hercegovine (18.220), Srbije (8.849) i Kosova (4.510).
Na temelju uvida u zbirke podataka dozvola za boravak i rad, u gore navedenom razdoblju najveći broj dozvola za boravka i rad izdala Policijska uprava zagrebačka, njih 12.469, zaključuju iz Ministarstva unutarnjih poslova.
