Čak 38 puta u prvih šest mjeseci 2022. godine, diljem Hrvatske dogodili su se pokušaji ili pljačke bankomata gdje su se pljačkaši služili različitim načinima da dođu do novca. Riječ je o slučajevima koje policija zavodi kao "tešku krađu" provaljivanjem u bankomat.
Kaznena djela teške krađe - provale u bankomate, prisutne na području Republike Hrvatske već duži niz godina, a Ministarstvo unutarnjih poslova je, prateći stanje i kretanje kriminaliteta na teritoriju RH kao i u ostalim članicama EU-a, predvidjelo buduće kretanje ove vrste kaznenih djela zbog čega je pokrenut postupak izmjene - dopune Zakona o zaštiti novčarskih institucija u pogledu zaštite bankomata, a s obzirom na to da su se dosadašnje mjere zaštite bankomata pokazale nedovoljno učinkovitima, pojasnili su nam iz MUP-a na naš upit.
Tijekom 2021. godine izvršeno je ukupno 79 kaznenih djela, od čega je 55 kaznenih djela ostalo u pokušaju, dok su 24 kaznena djela dovršena. Tijekom 2022. godine do 1. lipnja 2022. izvršeno je ukupno 38 kaznenih djela - 21 u pokušaju, dok je 17 kaznenih djela dovršeno - kažu nam iz MUP-a. U odnosu na isti period u 2021. godine (do 1. lipnja 2021.), bilježi se porast pljački bankomata od 52%, odnosno izvršeno je 13 kaznenih djela više nego prošle godine.
Grupe s više počinitelja
Puno se bankomata doslovno dizalo u zrak u Zagrebu, a iz PU zagrebačke kazali su nam da ove godine do 31. svibnja 2022. bilježe 20 slučajeva kaznenih djela "teška krađa" provaljivanjem u bankomat, a od tih 20 slučajeva, čak 19 slučajeva bilo je uz izazivanje eksplozije. U pokušaju je u Zagrebu ostalo 12 slučajeva, dok je u osam slučajeva osim materijalne štete na uređaju ukraden i novac.
Iako imaju pune ruke posla, iz PU zagrebačke ističu kako policijski službenici u svom redovitom postupanju prikupljaju operativna saznanja o osobama koja se dovode u vezu s počinjenjem kaznenih djela koje se progone po službenoj dužnosti pa tako i vezano za ovu vrstu kaznenih djela. "Nakon prikupljanja takvih saznanja, u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom, provodi se kriminalističko istraživanje, a sam način i taktika provođenja kriminalističkog istraživanja te načini prikupljanja podataka o kaznenim djelima su različiti te ovise o specifičnosti pojedinih slučajeva", pojasnili su nam iz zagrebačke policije.
Pljačkaši bankomata rijetko "operiraju sami". Kako nam kažu iz MUP-a, uglavnom se radi o grupama od više počinitelja. "Ova vrsta kaznenih djela egzistira na području EU-a duži niz godina, a kod nas je postala aktualna u zadnjih pet godina. Trend izvršenja ove vrste kaznenih djela u nekim članicama EU-a, kao i kod nas, je u porastu. MUP objašnjava da se radi o metodi napada koja je također "u trendu" te se ovakav napad može spriječiti aktivacijom zaštitnog sustava.
Od policije smo doznali i što se događa s novcem kada ga ukradu. Odnosno, zanimalo nas je unište li se novčanice uslijed eksplozije, a MUP objašnjava da je prema Zakonu o zaštiti novčarskih institucija propisano da se bankomati štite sustavom elektrokemijske zaštite kojim se, pri pokušaju nasilne provale u bankomat, novčanice trajno označavaju i uništavaju.
"Također postoji obveza na vidnom mjestu označiti da se bankomat tako štiti, odnosno oglasiti potencijalnom počinitelju upozorenje da će se sustav aktivirati po svakom pokušaju nasilnog prodora u uređaj s ciljem otuđenja novca", kažu iz MUP-a.
Sukladno Zakonu o zaštiti novčarskih institucija, od u roku tri godine stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija, poslovni subjekti koji se bave bankarskim poslovanjem u obvezi su ugraditi elektrokemijsku zaštitu (zaštitu novčanica sustavima koji nakon pokušaja napada boje novac) u bankomate. Ministarstvo unutarnjih poslova kaže da je ugradnja u intenzivnom postupku, što potvrđuju dva slučaja kaznenih djela na bankomatima u kojima se uslijed eksplozije u bankomatu aktivirala elektrokemijska zaštita i obojila novčanice te je tako obojan novac postao neupotrebljiv za počinitelja.
Eventualna pojava obojanih novčanica u javnom opticaju (trgovine i drugo), ukazuje na kriminalno podrijetlo novca, napominju iz MUP-a, a poslali su nam i primjer takvih novčanica.
Primjer obojanih novčanica koje ukazuju na kriminalno porijeklo novca
Sofisticirani načini krađe
No, raznošenje bankomata polako odlazi u povijest, a pljačkaši su počeli koristiti puno sofisticiranije načine kako otuđiti novac. "Iz aspekta zadovoljavajućeg načina zaštite osoba i imovine te poštivanja zakonskih odredbi, ovi aktivni sustavi zaštite su svakako značajni u prevenciji kaznenih djela teških krađa tako i drugih napada. Posebice bismo tu naglasili upade u software putem tzv. "black box" metode", kažu nadalje iz MUP-a. Ta metoda funkcionira tako da počinitelji izrežu/rastale/izbuše dio maske bankomata kako bi omogućili pristup kabelima instaliranim unutar bankomata.
"Osim toga, pod "black box" napadima podrazumijevamo i otključavanje maske bankomata te otvaranje bankomata radi pristupanja kabelima. Nakon toga počinitelji korištenjem softvera bankomatu daju nalog za isplatu i tako otuđe sav novac koji se nalazio u bankomatu pa su materijalne štete vrlo visoke", navode iz MUP-a.
U Republici Hrvatskoj su prvi "black box" napadi otkriveni 2016. godine. "Do sada je otkriveno 30 ovakvih slučajeva napada koji su izvršeni u šest serija. Uhićene su tri skupine počinitelja od koji su dvije skupine bili rumunjski državljani, a jedna skupina ruski državljani. Sve serije "black box" napada u RH su bile dijelovi većih serija napada širom Europe", rekli su nam iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Pljačkaši koristili i vojni eksploziv
Dok se za nekim počiniteljima ovih kaznenih djela i dalje traga, neki su slučajevi raspetljani, a krivci su privedeni pravdi. Policija tako navodi jedan noviji slučaj iz siječnja 2022. godine, gdje je dovršeno kriminalističko istraživanje nad 29-godišnjakom zbog sumnje da je počinio ovo kazneno djelo. Kako se navodi u izvješću, sumnja se da se zajedno s osumnjičenim 35-godišnjakom, koji je ranije uhvaćen te je završio iza rešetaka, 11. siječnja 2022. godine oko 1.50 sati u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi, automobilom dovezao do Hermanove ulice u Zagrebu, iz kojeg su izvadili prethodno pripremljene metalne spremnike-boce s plinom i montiranim gumenim crijevima te električni kabel.
Potom su oko 3.20 sati isto odnijeli do Trga Ane Rukavine u Zagrebu, do samostojećeg bankomata postavljenog unutar ulaza u trgovinu te unutrašnjost bankomata ispunili smjesom plina iz metalnih spremnika. Nakon toga, plin su električnim impulsom preko električnog kabla aktivirali te izazvali eksploziju bankomata i izbijanje vrata sefa iz kojeg su zatim otuđili kazetu s novcem. Ukupna materijalna šteta u ovoj pljački iznosila je 600 tisuća kuna.
Početkom prosinca prošle godine policija je izvijestila da je razotkrivena šesteročlana banda koja je za provaljivanje u bankomate koristila vojni eksploziv, a koji je inače nedostupan u javnoj nabavi. Ta skupina muškaraca od 28 do 56 godina izvršila je ukupno osam pljački, a bankomate su raznosili u Skradu, Bribiru, Omišlju i Crikvenici, u općini Buje i Svetvinčenat te u mjestu Brinje. Ova uigrana ekipa koja je policiji i ranije bila poznata zbog sličnih kaznenih djela, bankomate je pljačkala tako da bi u utor za novac posebnim alatom, a koji se u žargonu naziva lopata, umetnula eksploziv, nakon čega bi izazivali eksploziju kojom bi otvorili bankomat i otuđili kazete s novcem. U svojim pljačkama ukupno su ukrali 1,8 milijuna kuna.
