Rijetko viđena sloga u Saboru. Svi klubovi jednoglasno su podržali izmjene Kaznenog zakona kojima se jača mehanizam zaštite žrtava nasilja, uz poruku da zakon ne smije ostati samo mrtvo slovo na papiru.
Tome bi trebala pomoći i nova kampanja Nacionalnog pozivnog centra za pružanje pomoći žrtvama obiteljskog nasilja.
Dobar dan, dobili ste Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja, kako Vam mogu pomoći?
40 volontera i 10-ak koordinatora svakodnevno je na telefonu dostupno za emocionalnu podršku, savjetovanje i upućivanje punoljetnih žrtava u druge organizacije i institucije.
"U prosjeku mjesečno primimo 120 do 140 poziva, a najčešće žrtve koje nam se javljaju su upravo žrtve rodno uvjetovanog nasilja, dakle nasilje u obitelji i seksualno nasilje", kazala je psihologinja u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela Ivana Prović.
Pozivi su anonimni i besplatni, a žrtve su većinom - žene srednjih godina iz Zagreba i okolice.
"Stvarno emocionalno može iscrpiti razgovor jer stvarno svašta čujemo i sa svime se susrećemo, ali mi smo zapravo tu da pomognemo drugima i da budemo uz njih. Tako da moramo malo svoje emocije staviti sa strane", ističe volonterka Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela Ivana Kucelj.
40% više policijskih postupanja
Uskoro imaju u planu i online savjetovanje, a na raspolaganju su cijeloj Hrvatskoj.
"Nekad nas kontaktiraju žrtve koje nisu sigurne da li ono što se događa u njihovoj obitelji, da li je to uopće nasilje pa onda zapravo s nama kroz razgovor da zapravo neki momenti koji su se dogodili da zapravo odgovaraju nasilju. Pogotovo oni manje česti - ekonomsko nasilje, seksualno nasilje pogotovo zapravo i u braku", kaže koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela Mateja Meštrović.
"Bivši me muž vrebao ispred dućana u kojem radim.
"Napali su mene i moju djevojku u autobusu."
"Muž me zlostavljao."
"Ući u taj jedan obrazac nasilja znači gubiti nekakvo svoje ljudsko dostojanstvo. Ako su djeca blizu, posljedice po djecu su dugoročne psihološke posljedice, emocionalna nesigurnost... Dakle, ako ne već zbog sebe, prijavite zbog djece", jasno će Marina Ajduković sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
A često su žrtve primorane zbog sebe i djece - sigurnost potražiti u nekom od 25 skloništa u Hrvatskoj.
"I financiramo izgradnju 6 novih skloništa u iznosu od 70 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda u 6 županija koje nisu imali skloništa u kojima imamo privremena, a sad ćemo imati i trajna rješenja", rekla je državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i soc. politike Margareta Mađerić.
Sve kako bi se žrtve ohrabrilo da stanu na kraj nasilju i kažu: dosta. Jer, ove je godine zabilježeno 40% više policijskih postupanja u slučaju obiteljskog nasilja nego lani.
