Umjesto toplijeg vremena i očekivanog pada broja zaraženih koronavirusom, ožujak je Hrvatskoj, ali i ostatku Europe, donio zimsku hladnoću i treći val pandemije, koje se već godinu dana ne uspijevamo riješiti. Od brojki koje su, barem kad je riječ o Hrvatskoj, u veljači bile relativno povoljne, ponovno smo došli do više od 1000 novozaraženih dnevno. Raste i broj preminulih, ali i pacijenata u bolnicama iako nešto sporije nego jesenas.
'Srednje škole su, po mom mišljenju, generator porasta'
Što je do toga dovelo za Net.hr je objasnio epidemiolog i član Vladina Znanstvenog savjeta Branko Kolarić:
"Mislim da glavnu ulogu igraju novi sojevi, osobito britanski i češki. Otvorili smo i srednje škole koje su, po mom mišljenju, generator porasta. Sada imamo i situaciju da u širenju zaraze u velikoj mjeri sudjeluju djeca i mladi. Među djecom se virus efikasno širi jer oni se, što je razumljivo, manje drže mjera poput distance, nošenja maski...Djeca u velikoj mjeri koriste i javni prijevoz što također može pogodovati povećanju broja zaraženih", kaže Kolarić.
Dodaje i kako je online nastava, koju je uvelo nekoliko županija s težom epidemiološkom situacijom, dobra ideja. Smatra i da moramo što je više moguće smanjiti broj aktivnosti u zatvorenom prostoru te bliske kontakte izvan kućanstava.
'Možemo očekivati više mlađih pacijenata'
"Britanski soj je opasan zato što i, prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, ima veću smrtnost. Ono što u nadolazećim danima također možemo očekivati je sve više teže oboljelih među mlađima. Dosta starijih ljudi smo već procijepili pa bi u toj skupini mogli imati manje težih oboljenja nego prije", kaže Kolarić.
Epidemiolog je uvjeren kako smo sada definitivno ušli u treći val, a dao nam je i prognozu do kad bi mogao trajati:
"Pogledamo li prethodni val iz studenog, mjere su dale rezultate za mjesec do mjesec i pol dana. Drugi val smo tada, manje-više, okončali. Trajanje trećeg vala ovisit će o vanjskim temperaturama, ali i o tome koliko ćemo se pridržavati epidemioloških mjera."
Za Kolarića terase kafića nisu epidemiološki problematične, ali ističe da se i tamo treba držati mjera, pogotovo kad je riječ o primjerenoj udaljenost među stolovima jer virus se, kao što je to već poznato, širi kapljicama.
"Ako smo dovoljno udaljeni, terase ne predstavljaju opasnost", objašnjava.
'Pogledajte što se događalo na skijalištima'
Kolarić nam je objasnio i zbog čega je moglo doći do razbuktavanja epidemije na jugu Hrvatske, posebice u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji:
"Na jugu je presudila blizina Crne Gore koja je imala veliki porast zaraza. Tu je i Bosna i Hercegovina, govorilo se u zimu da imaju malo zaraženih, ali pogledajte što se događalo na skijalištima. Dosta ljudi se u Hrvatsku vratilo zaraženo, a onda su oni virus prenijeli na svoje kontakte i dobili smo lokalnu transmisiju. Mi imamo dosta prekograničnih kretanja s BiH i Crnom Gorom i to nam je svakako problem kad je o epidemiološkoj situaciji riječ", zaključuje Kolarić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
