Negovatelji starih i nemoćnih osoba nemaju problema s pronalaženjem posla u Njemačkoj. Štoviše, u idućim desetljećima, prognozira se da će u toj državi nedostajati na stotine tisuća istih.
Iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine je u Njemačku došao relativno veliki broj njegovatelja s potrebnim kvalifikacijama, čijim radom su poslodavci uglavnom zadovoljni. To zadovoljstvo nije motivirano samo kvalitetom rada, već i izdržljivošću u odnosu na (bolje plaćene) domaće njegovatelje.
Tako je sasvim uobičajeno da se na internetskim portalima za posredovanje radne snage njegovatelji iz Srbije reklamiraju tekstovima poput ovog: „Budući da su prosječne plaće u Srbiji i čitavoj istočnoj Europi znatno manje nego u Njemačkoj, pri njihovom zapošljavanju su troškovi bitno manji nego u slučaju 24-satne njege za koju bi bilo zaduženo njemačko osoblje", piše DW.
Diskriminacija
Ipak, najnovija studija zaklade Hans Böckler pokazala je da njegovatelji iz istočne Europe ne samo što rade pod lošijim uvjetima od svojih njemačkih kolega, nego i već vrlo često moraju trpjeti rasističke i diskriminirajuće primjedbe i ponašanje pacijenata ili članova njihovih obitelji.
Kada je riječ o uvjetima rada, studija je pokazala da takvi njegovatelji mnogo češće od njemačkog osoblja rade prekovremeno bez naknade, da češće preuzimaju na sebe i čišćenje prostorija te da su po završetku radnog vremena daleko više iscrpljeni od njemačkih kolega.
Što se tiče diskriminacije, ona se najvidljivije iskazuje u obliku ksenofobnih komentara, omalovažavanja, pa i fizičkih napada od strane pacijenata ili članova njihovih obitelji.
