Planirana nepopularna mjera neće pogoditi sve njih, budući da svaki štediša može imati više takvih štednih računa, ali samo po jednom računu ima pravo na 10 posto državnih poticaja godišnje, maksimalno 500 kuna, piše Slobodna Dalmacija.
Izuzetak je ova godina, jer su u studenom 2013. ukinuti poticaji za 2014., a sada Ministarstvo financija predlaže da se potpuno ukinu jer se 200 milijuna kuna može korisnije uložiti nego u poticanje stambene štednje za koju je država dosad potrošila dvije milijarde kuna.
U Ministarstvu smatraju da se sustav stambene štednje koristi prvenstveno za štednju koja je privlačna baš zbog poticaja, a ne za dobivanje stambenih kredita.
Na internetskim stranicama resornog ministarstva objavljene su teze za prijedlog izmjena zakona o poticanju stambene štednje, te je do 22. listopada otvoren postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Prošle godine odobreno 3,8 milijardi kuna stambenih kredita
U Hrvatskoj posluje pet stambenih štedionica: Raiffeisen, HPB stambena štedionica, Prva stambena štedionica, PBZ štedionica i Wüstenrot, koje su krajem prošle godine štedišama bile odobrile ukupno 3,8 milijardi kuna stambenih kredita, a građani su kod njih na štednji imali 6,4 milijarde kuna.
Iz štedionice s najvećim tržišnim udjelom u zemlji, Prve stambene štedionice, koja je u vlasništvu Zagrebačke banke, rekli su da će se kroz Odbor za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka uključiti u postupak savjetovanja koje je pokrenulo ministarstvo te očekuju da će se naći najbolje moguće rješenje i za građane koji štede i za državu.
Poticaji nisu samo trošak za proračun, nego i značajan prihod jer se u proračun vraća gotovo dvostruki iznos kroz poreze, doprinose i ostale prihode proračuna, navode u toj štedionici i dodaju da je u sustavu stambene štednje više od 700.000 građana.
Prosječna ušteđevina po klijentu u stambenim štedionicama iznosi 3.500 kuna godišnje, a prosječan iznos kredita je 320.000 kuna.
