I ove sezone nedostaje najmanje 35 tisuća djelatnika u ugostiteljstvu i građevini, a izdano je već 90 tisuća radnih dozvola za strance.
Iako postoji sumnja u robovlasnički model nekih poslodavaca koji dovode radnike iz daleke Azije, neki bi išli korak dalje - zakonski žele spriječiti prelazak konkurenciji, piše N1. Nekolicina anonimnih poslodavaca, naime, kaže kako plate agencijama i po 1500 eura da zaposle i osiguraju radne dozvole za strane radnike, pruže im smještaj, a oni ubrzo daju otkaz i odlaze konkurenciji. Žele da im Hrvatska takvo što ograniči.
'To je trgovina robljem'
Iz Novog Sindikata zgroženi su tom idejom.
“To je bolesna ideja. Oni imaju jedan jako dobar i jako lijep način da zadrže tog radnika, a to je da mu daju dobre uvjete smještaja, prehrane, dobre uvjete za plaće i ostalo. Ako ti kupuješ radnika, onda je to trgovina robljem. Gospodo draga, to je trgovina robljem”, kaže glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš.
Zgrožena je i saborska zastupnica Radničke Fronte Katarina Peović.
“Treba reći da je robovlasništvo, kmetstvo u Hrvatskoj ukinuto u 19. stoljeću. Ja se iskreno nadam da novi zakoni neće ići u smjeru da se radnika vezuje uz poslodavca”, kaže.
Birokratski problemi
No, i tu postoje birokratski problemi.
Kada strani radnik prekine radni odnos, odmah gubi i radnu dozvolu, a na izdavanje nove čeka i do mjesec dana, što ga kod drugog poslodavca čini radnikom “na crno”.
Ovogodišnja statistika MUP-a pokazuje da je izdano već 90 tisuća radnih dozvola. Taj broj nije isti kao i broj radnika. Kiš ističe kako i za to ima rješenja.
“Na primjeru Portugala. Ondje mogu raditi kad je postupak pokrenut i taj postupak traje jedan dan, znači tamo to rješavaju na taj način”, objašnjava.
Najmanja plaća 560 eura
Sunny i Christian stigli su s Filipina, a Hrvatskom su oduševljeni.
“Da lijepo je ovdje, ljudi su dragi i lijepi.”
“Ne bih ostao ovdje godinu dana, a planiram i dulje, da mi nije lijepo. Volim Hrvatsku. Bih li preporučio drugima da dođu s obitelji živjeti tu? Da, naravno!”
Ipak, predstavnik gotovo 20 tisuća Nepalaca u Hrvatskoj, a odnedavno i radnika s Bliskog istoka kaže – voljeli bismo imati i mogućnosti. Plaće ih privlače.
“Ovisno koliko su obrazovani. Imaju li srednju stručnu spremu ili fakultet. Kad počnu raditi kao pomoćnici, dobiju manju plaću. Najmanja je 560 eura. Kroz vrijeme većina ima 700 do 1000 eura plaću. Ako žele dati otkaz, trebaju imati pravo slobodno birati svog poslodavca. U Hrvatskoj je slobodno tržište”, kaže Surya Bahdur Thing iz Nepala.
U Hrvatskoj je, ističe Surya, oko 30 posto žena radnika i 70 posto muškaraca. Slični su zanati u njihovoj domovini pa im je lako raditi ono što vole. A kada stvore uvjete, žele dovesti i obitelj u malu zemlju u kojoj brzo uče svoje obaveze.
Ono što im valja izboriti su - njihova prava.
