Strašna prometna nesreća u kojoj je jutros poginulo 12 ljudi iz Poljske potresla je cijelu Europu, a psihologinja mr. Ljiljana Mikuš, pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju Hrvatskog psihološkog društva objasnila je zašto su za ovakve nesreće kobni rani jutarnji sati, piše Jutarnji list.
"Nesreća se dogodila u 5.20 sati ujutro. Psihofiziološke aktivnosti organizma na najnižoj su razini u drugom dijelu noći, u vremenu od 1 sat nakon ponoći do 5 sati ujutro i to je vrijeme namijenjeno odmoru i spavanju. Poznato je da su cirkadijurni ritmovi, koji traju oko 24 sata, ili biološki dnevni ritmovi usklađeni s izmjenama dana i noći, odnosno razdobljima budnosti i spavanja. U vremenu koje je, biološki i evolucijski, namijenjeno spavanju teško je održati budnost i boriti se protiv pospanosti i želje za snom", pojasnila je.
Brojni faktori
"Na osjećaj pospanosti utječe i duljina vremena koje je proteklo od posljednjeg spavanja, kao i kvaliteta i kvantiteta prethodnih spavanja. Loše i plitko spavanje i dug na spavanju povećavaju razinu pospanosti tijekom dana, a dug na spavanju može se akumulirati tijekom nekoliko dana. O svemu tome potrebno je voditi računa u organizaciji rada profesionalnih vozača, kojima moraju biti osigurani uvjeti za kvalitetno spavanje i odmor", rekla je.
Kao jedan od rizičnih faktora navodi i vožnju autocestom. "Dugotrajna, monotona vožnja po autocesti za vozača je jednoličan, monoton, dosadan zadatak, aktivnost se ne mijenja, podražaji i signali na koje treba reagirati pojavljuju se relativno rijetko. Aktivnosti kojima nedostaju promjena i raznovrsnost, koje se sastoje od jednoličnih, jednostavnih zadataka koji se stalno ponavljaju i sadrže mali broj podražaja koji se rijetko pojavljuju, također predstavljaju rizični čimbenik za događanje nesreća jer doprinose osjećaju umora i pospanosti. Prema tome, to što imamo pregledne i dobro konstruirane ceste ne znači i apsolutnu sigurnost za vozače", kazala je ova stručnjakinja, dodajući da umor usporava reakcije i proces donošenja odluka, slabi kontrolu pokreta, slabi toleranciju na ponašanje ostalih sudionika u prometu.
"Stanje umora slabi kontrolu usmjeravanja vozila u željenom pravcu, vozači su skloni ustrajati na brzini uz gubitak uvida u situaciju. Reakcije koje u stanju umora izvodi vozač mogu biti iznenadne i ubrzane, ali netočne i isprekidane. Umor otupljuje kritičnost prema vožnji, okolini i opasnosti. Umor se javlja već nakon dva sata vožnje ili prijeđenih 200 do 500 kilometara te ne ovisi samo o trajanju vožnje nego i o aktivnostima koje su joj prethodile, kvaliteti spavanja i odmora, dobu dana ili noći te stresnim situacijama iz privatnog ili radnog okruženja", objasnila je.
Osvrnula se na još jednu jedan zabrinjavajući faktor. "Stres u poslu profesionalnih vozača je tema o kojoj malotko želi povesti računa. Cijeli je niz čimbenika koji profesionalne vozače mogu dovesti u stresnu situaciju: od vozila koje je staro i u kojem se neće osjećati sigurno do neprikladnog rasporeda vožnje, loših uvjeta za odmor, nemogućnosti pravilne ishrane tijekom puta itd. Osjećaj stresa, odnosno pritiska da se udovolji radnom zadatku postavljenom od poslodavca može predstavljati značajan sigurnosni rizik u vožnji", zaključila je.
Trebali su stići oko 13 sati
Inače, autobus s putnicima je krenuo iz poljske Varšave u petak oko 9 sati, piše 24sata. Na putu prema Međugorje zaustavili su se oko 15.30 sati u Jasnu Goru, također u Poljskoj gdje se nalazi samostan. Oko 18.30 sati, isti dan, stigli su na granicu s Češkom, a prije toga su se zaustavili tik do granice gdje se nalazi restoran u kojem su mogli nešto prizalogajiti. Putovanje su nastavili u 20 sati, a prema planu trebali su imati pauzu svaka tri sata.
U Međugorje su trebali stići oko 13 sati u subotu te su se između 13 i 15 sati trebali smjestiti te imati objed. Put iz Varšave do Međugorja je trebao biti 24 sata, uz sva stajanja i pauze. Smještaj im je bio osiguran u Međugorju. Povratak u Poljsku je bio predviđen 13. kolovoza u 11 sati, a trebali su krenuti 12. kolovoza u 8 sati iz Međugorja.
Službe su dale maksimum
Varaždinski župan Anđelko Stričak rekao je u subotu kako su sve službe dale maksimum da se pomogne ozlijeđenima u najvećoj prometnoj nesreći na području Varaždinske županije u čijem je saniranju sudjelovalo 16 timova hitne, 66 vatrogasaca, 15 policajaca i 17 djelatnika HAC-a.
Nesreća se dogodila jutros oko 5,35 sati kada je s autoceste A4 sletio autobus s poljskim državljanima na putu za Međugorje. Župan je na konferenciji za medije u Općoj bolnici Varaždin naglasio kako je odmah aktiviran krizni stožer.
"Od prvih saznanja o događaju svi su bili angažirani. Svi su odradili i dali maksimalno od sebe da se pomogne unesrećenim ljudima. Naravno, Varaždinska županija, sve naše službe i institucije i dalje su na pomoći“, rekao je Stričak.
U najvećoj prometnoj nesreći uopće do sada na području županije stradale su 44 osobe, 12 smrtno, a 32 su ozlijeđene. U akciji spašavanja sudjelovalo je 16 timova hitne pomoći iz Varaždinske, Međimurske i Zagrebačke županije te 66 vatrogasaca sa 17 vozila iz JVP Varaždin i DVD-ova Varaždinske Toplice, Breznički Hum, Ščepanje, Radešić i Novi Marof.
Bilo je uključeno i 15 službenika PU varaždinske koji su osiguravali mjesto nesreće i 17 djelatnika Hrvatskih autocesta (HAC). "Ovdje na našem području su konzul i vojni ataše iz Poljske s kojima surađujemo te njihovi policajci koji su sudjelovali u razmjeni policajaca zbog turističke sezone. Odmah su uključeni i uvelike su pomogli svim našim žurnim službama", kazao je Stričak.
Također, Crveni križ osigurao je psihološku pomoć. Ravnatelj Opće bolnice Varaždin Damir Poljak izvijestio je o stanju 11 pacijenata. Naveo je kako se dvoje pacijenata nalazi u kritičnom stanju i u jedinici su intenzivnog liječenja, što je promjena od prethodnih poslijepodnevnih informacija, dodao je.
