Demografi već nekoliko godina upozoravaju na lošu sliku s brojem rođenih u Hrvatskoj, a upozorenja pršte na sve strane i u vezi iseljavanja iz Lijepe naše. Podaci Zavoda za statistiku kažu da je prošle godine iselilo 39,5 tisuća Hrvata, najviše u dobi od 20 do 39 godina. Hrvati se većinom odlučuju za Njemačku te ondje idu trbuhom za kruhom prema boljoj budućnosti.
"Svima je dobro poznato da je taj broj mnogo veći zbog toga što se mnogi građani koji odsele iz Hrvatske ne odjave ili se bar u prvi trenutak tih godinu dvije ne prijave, nego to rade s nekom zadrškom odnosno zakašnjenjem", rekao je Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar za Dnevnik.hr.
Ove godine još gore
Predviđanja domaćih demografa kažu da će ove godine biti još gore, dok Vlada tvrdi da se provodi niz demografskih mjera. Nenad Pokos kaže da se te mjere uglavnom vide na papiru te da je prema predstavljenom proračunu, Hrvatska među državama koje najmanje ulažu u obitelj.
"Barem su tu roditeljsku nakandu tijekom drugih šest mjeseci mogli delimitrati, odnosno izjednačiti s plaćom zaposlenih majki. A mi ćemo dakle imati 5600 kuna od 1. travnja, a minimalna plaća, prosječna plaća će nam rasti, a roditeljska naknada će nam ipak biti na nešto nižoj razini", rekao je Pokos.
Iako je Vlada tijekom predizbornog programa obećavala demografsku obnovu, strategija za provedbu još nije usvojena. U ožujku 2018. Ministarstvo demografije osnovalo je Radnu skupinu, pa iako je donesen dokument sa sto mjera, on još uvijek nije u javnoj raspravi. Inače, javna rasprava je trebala početi početkom proljeća. Niti prirodno kretanje stanovništva nije bolje. Kako piše Dnevnik.hr, stopa prirodnog prirasta je i dalje negativna te iznosti minus 3,9 posto. Lani je Hrvatska ostala bez pola Vukovara ili Koprivnice jer je umrlo oko 15 tisuća ljudi više nego što ih se rodilo.
Teško da će se iseljenici vratiti
Stjepan Skrbnik već godinama radi u inozemstvu, no za svaki Dušni dan dolazi u Hrvatsku pa obilazi grob svojih roditelja. Kaže da mu nedostaje obiteljski život, no da se odvojenost lakše podnosi kada za isti posao dobije tri puta veću plaću.
"Naravno da vam nedostaje obiteljski život, vožnja djece u vrtić, u školu, na sportske aktivnosti, ali s vremenom se čovjek navikne (...) Ako si spreman raditi, može se i zaraditi dobro. Ako si stručan, može se napredovati. Ne treba ti neka pomoć, rodbinske ili političke veze", rekao je Stjepan za Dnevnik.hr.
Sličnu priču kao i Stjepan imaju i tisuće Slavonaca. Vinkovčanin Ivan posljednjih pet godina živi i radi u Salzburgu te ne razmišlja o povratku u Lijepu našu. Kaže da mu osjećaj iz srca i duše kaže da bi se vratio, no kako govori, zbog cjelokupne situacije i budućnosti djece ne bi se vratio. "Eto, to je dvosjekli mač. Volim Slavoniju i živim za nju, ali to što su napravili od Slavonije, za to političarima hvala", govori Ivan.
