Oporbeni saborski zastupnici poručili su u četvrtak kako se poštanski uredi ne smiju zatvarati želi li se osigurati ravnomjeran razvoj države, te upozorili kako Hrvatska pošta, "pod krinkom isplativosti", traži od lokalnih jedinica sufinanciranje rada nekih ureda ili njihovo zatvaranje.

Na području Samobora Hrvatska pošta već deset godina pokušava zatvoriti jedan ured, grad mora godišnje davati skoro 300 tisuća kuna da se ured ne zatvori, rekao je samoborski gradonačelnik Krešo Beljak (HSS) u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o poštanskim uslugama. Na istu praksu upozorava i SDP-ov Alen Prelec, načelnik Brdovca, koji kaže da je i od njega traženo sufinanciranje rada pošte.

Osuđeni na izumiranje

Beljak od Vladina predstavnika traži odgovor koliko će se još poštanskih ureda ukinuti, radi li se na fondu solidarnosti iz kojega bi se financirali uredi na 'neisplativim' područjima. Ako ćemo gledati samo ekonomsku logiku, zatvorit ćemo 80 do 90 posto ureda, rekao je Beljak, naglašavajući kako je naselje bez pošte, škole osuđeno na izumiranje.

Državni tajnik u Ministarstvu prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić šalje umirujuće poruke i kaže da u Hrvatskoj ima 1016 poštanskih ureda, da ih po svim analizama treba 700, ali da nije u planu da će se bilo koji zatvarati.

Pala kvaliteta usluge

Zatvaraju se uredi, ali pada i kvaliteta poštanskih usluga, upozorava oporba.

Zagrebačko naselje Špansko ima 40 do 50 tisuća stanovnika, a godinama je imalo jedan poštanski ured u kojem se po sat vremena moralo čekati, naveo je Marko Sladoljev (Most), a Davor Vlaović (HSS) upozorava da će paket koji naručite iz Berlina prije će doći u Hrvatsku, nego iz grada u selo, jer tamo poštar dolazi jednom ili dvaput tjedno.

Poštanski su se uredi pretvorili u trafike, sve se manje bave poštanskim uslugama, dodaje Emil Daus (IDS), a Saša Đuić (SDP) tvrdi da u Novom Vinodolskom pošta kasni po 10 do 15 dana, a neka se i zagubi.

Naplaćivali što nisu smjeli

Gordan Maras (SDP) zapitao je kako je moguće da je Hrvatska pošta devet mjeseci naplaćivala nešto na što nije imala pravo. Pošta je, ako ste naručili neki mali paket preko e-trgovine u Hrvatsku, naplaćivala 4,50 kuna po uručenju, a to nije smjela raditi, rekao je Maras, kojega zanima i postoji li kazna za odgovorne u pošti koji su to trebali, a nisu primijetili.

Izmjenama zakona o poštanskim uslugama hrvatsko se zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom EU, čime se kane smanjiti neopravdane razlike u cijenama prekogranične dostave paketa, osobito u udaljenim i rijetko naseljenim područjima.