Oporbeni saborski klubovi izrekli su u srijedu niz zamjerki na predloženi državni proračun za 2022., Vladu su prozvali za promašenu poreznu politiku, odgađanje strukturnih reformi, iseljavanje, te najavili da ga neće podržati. I dalje inzistiramo na promašenoj poreznoj politici, koja rasterećuje bogate, istaknuo je Peđa Grbin (SDP) koji za proračun kaže da nije realan i održiv, da ne jamči ni rast, ni razvoj.
Da nije realan, ilustrira primjerom zdravstva čija se stavka, kaže, smanjuje za šest milijardi kuna. Je li pandemija završila, jesu li sanirani svi dugovi, pita se Grbin i konstatira kako se za avione našlo novca, ne i za lijekove i zdravlje.
Oprez kod smanjenja za zdravstvo
Smanjenje rashoda za zdravstvo brine i Vesnu Vučemilović (HS). Rashodi za zdravstvo smanjuju se za četiri milijarde kuna iduće godine i onda po dvije milijarde dvije iduće godine, malo više opreznosti na tim stavkama ne bi bilo loše kako nas već početkom iduće godine ne bi dočekao rebalans zbog viših rashoda u tom sustavu, kazala je zastupnica.
Damir Bakić (ZLB) primjećuje kako se kod zdravstva, na prihodnoj strani, pojavljuje prihod od HZZO na razini 8, 4 milijarde kuna, u prvom je rebalansu bio 9, 2 milijarde, u drugom, iz studenoga, 10, 3 milijarde. Teško je razumjeti toliko kolebanje u samo pet mjeseci, naglasio je.
Da su jedan-dva rebalansa izvjesni procjenjuje Grbin, ali i Domagoj Hajduković (Klub SD). Bit će potrebno barem dva rebalansa, kaže Hajduković i naglašava kako iz proračuna nije moguće iščitati programske smjernice i reformsku politiku Vlade. Proračun nije ni jasan, ni transparentan, rekao je.
Neprovođenje strukturnih reformi ima visoku cijenu, kaže Nikola Bartulica (DP), koji se pita kako je moguće da nam broj stanovnika pada, a javna potrošnja godinama raste i to ne samo zbog covid pandemije. Naš gospodarski rast je premalen, prespor u odnosu na druge države, pa će ljudi opet biti prisiljeni iseljavati, istaknuo je zastupnik.
Iseljavanje je ključan problem
A upravo iseljavanje i korupciju, Zvonimir Troskot (Most) označava ključnim dugoročnim problemima Hrvatske. Od 2103. Hrvatska je izgubila preko 400 tisuća ljudi, nestalo je 10 posto svih učenika, naveo je. Brine ga što se o inflaciji „uopće ne govori“. Vladajućima i guverneru ispadaju bombončići iz usta, u njihovom balonu je sve lijepo, ustvrdio je.
Anka Mrak Taritaš (Glas) ističe da proračun ne djeluje kao korak dalje, kao putokaz u jasnu i planiranu budućnost Hrvatske. Iz njega se mora vidjeti kakva smo zemlja i kakva želimo biti, no čini mi se da smo ostali mala, neambiciozna zemlja, nema ideje kako bolje, više da se pomaknemo sa dna, ocijenila je.
Uz pandemiju i potrese zahtjevno je sastaviti proračun
Podršku proračunu najavljuju klubovi vladajuće koalicije.
Uz nekoliko valova pandemije i potrese, itekako je bilo zahtjevno sastaviti proračun, kaže Grozdana Perić (HDZ) koja se osvrnula na oporbena upozorenja da je došlo do rast cijena i inflacije.
To se moglo očekivati, jer se događalo i u svijetu, no već u 2022. očekuje se da će inflacija usporiti na 2, 2 posto, a u slijedećim razdobljima padati, rekla je.
Dragana Jeckov (SDSS) osvrnula se na najavljeno funkcionalno spajanje JLS, za što je predviđeno 100 milijuna kuna te upitala kako će se dobrovoljno spajanje odraziti na prava nacionalnih manjina? Dokidanjem, kako drugačije, ustvrdila je te poručila kako bi Vlada trebala osigurati da spajanje JLS ne utječe na stečena prava manjina.
Furio Radin (Klub manjina) kaže da je predloženi proračun "dovoljno socijalno osjetljiv", a da na području ljudskih prava uglavnom nema recesije. Mi smo i štedljivi, pa će talijanska nacionalna manjina do pristojne razine izgradit jednu školu, te jedan dječji vrtić, kazao je, primijetivši kako je za školu u izgradnji u Bujama predviđeno manje sredstva nego lani.
