Da Hrvatska zaista ima stogodisnju tradiciju snimanja stranih filmova, potvrduje za Deutsche Welle i povjesnicar filma Daniel Rafaelic. Jos u dvadesetim godinama proslog stoljeca su njemacki filmasi otkrili Jadran kao idealnu i nepotrosenu kulisu za svoja djela.
"To je doba nijemog filma i ekspresionizma. Egzotika je vrlo prisutna. Nakon otkrica Jadrana, dolazi hrpa njemackih, poljskih, cehoslovackih kompanija, a Jadran odjednom postaje strasno interesantan. Trebalo je malo vremena da se otkriju i neki sjeverniji dijelovi Hrvatske." Uzlet je prekinuo 2. svjetski rat, da bi se nakon njega nastavila zapoceta tradicija.
"Ljudi su i dalje zivi, postoji zelja da se snima i, naravno, jedan veliki zamah je Winnetou", prica Rafaelic kojeg hrvatski mediji nazivaju i "filmskim arheologom".
"Karl May je u Istocnoj Njemackoj bio malo gurnut sa strane. Istovremeno je ogromna pomama za njegovim romanima. 'Blago u Srebrnom jezeru' (1962.) je napravilo ogroman boom i nakon toga je odluceno da se Winnetoui krenu snimati po redu."
Lika, Plitvice i Paklenica
Deset filmova ovog serijala Nijemci su snimali u Lici, na Plitvickim jezerima i u Paklenici, a dogadaji sa snimanja su i danas "epizode zivota" brojnih tadasnjih statista, starijih stanovnika tih ruralnih podrucja.
"Jako je vazno napomenuti da je pogled domacih ljudi prema koprodukcijama uvijek bio dosta podozriv i provincijski. Sve sto se snimalo kod nas, bez obzira na kalibar filmskih zvijezda svjetske A kategorije, smatralo se drugom ligom, sto je uzasno nepravedno i netocno. Time se preskocila valorizacija vrlo vaznih filmova i serija. S 'Igrom prijestolja' se to konacno promijenilo.", dodaje Rafaelic.
Kada je rijec o danasnjem snimanju stranih produkcija, Sasa Pirolic iz tvrtke Ambasada film kaze da domaci partneri pruzaju takozvane servisne usluge. Ambasada trenutno radi na dva takva projekta Igri prijestolja i novoj americkoj seriji Dig.
"Prije 11 godina smo poceli s televizijskim reklamama. Zahvaljujuci dobroj rijeci klijenata i sudjelovanju na strucnim sajmovima, poceli su nam dolaziti veliki poslovi, a prva velika serija nam je bio BBC-jev 'Casanova'. Ako se netko sjeca americke serije 'Rat i sjecanja' (1988.) koja se snimala kod nas, 'Igre' i 'Dig' su jos veca produkcija od toga. 'Dig' je NBC namjeravao snimati u Izraelu, ali je zbog rata prebacen u Hrvatsku."
Tvrtka, kaze Pirolic, radi apsolutno sve sto treba na ovakvim snimanjima. Najmanje zaposljava kreativno osoblje, iako je na Digu dosta i hrvatskih kreativaca.
Pirolic podsjeca da Hrvatska ima vrhunske filmske strucnjake koji su radili na svjetski poznatim projektima i suradivali s redateljima poput Spielberga.
Za statiranje se moze zaraditi 240 kuna dnevno
S obzirom da se u Dubrovniku i nekoliko drugih lokacija uz obalu snima najpopularnija serija na svijetu, ne cudi cinjenica da brojni domaci ljudi, ali i turisti zele statirati u njoj i ostati zabiljezeni u televizijskoj povijesti barem na sekundu. Stovise, potvrduje Pirolic za DW, mnogi od njih dolaze sa svih strana svijeta samo zbog statiranja. Dnevno mogu zaraditi 240 kuna pa je sasvim jasno da novac nije glavni motiv za statiranje:
"Prijavilo se negdje oko 11 tisuca, a samo ce ih 2 tisuce dobiti priliku za statiranje."
