Vijest je objavila Slovenska tiskovna agencija, pozivajući se na neimenovane izvore slovenskog ministarstva poljoprivrede, javlja Novi list.
U hrvatskom postupku registracije varaždinskog zelja i slavonskog kulena kao autohtonih hrvatskih proizvoda na razini Europske unije, Slovenija je inzistirala na zaštiti svojih proizvođača. Iako se nisu protivili hrvatskoj zaštiti slavonskog kulena i varaždinskog zelja, postupili su vrlo slično kao i Hrvatska kad je zaštitila istarske proizvođače terana, i to godinama nakon što je Slovenija zaštitila autohtonost svog terana.
Slovenci smiju proizvoditi slavonski kulen
ŽESTOK OBRAČUN HRVATA I SLOVENACA U EUROPARLAMENTU ZBOG VINA: Teran će se ipak moći proizvoditi i u Hrvatskoj
Slovenci su argumentirali i da spomenute proizvode rade i slovenski proizvođači po svojoj vlastitoj recepturi što bi značilo da bi proizvođačima koji prodaju varaždinsko zelje za kiseljenje podrijetlom iz Slovenije te mesoprerađivačima koji proizvode kulen trebalo osigurati prijelazno razdoblje za prilagodbu na europsku zaštitu tih artikala, čemu se Hrvatska protivila.
U ratu oko kulena i zelja presudila je Europska komisija koja je odlučila da, kad je riječ o varaždinskom zelju, to doista jest hrvatski autohtoni proizvod, dok će Slovenija bez vremenskog ograničenja moći koristiti imena sorti varaždinsko 2 i varaždinsko 3, samo što će u istom vidnom polju proizvoda i jednakom veličinom slova morati stajati ime zemlje porijekla, dakle Slovenije.
EK: Zabranjeno je isticanje hrvatske oznake i zastave kako se ne bi zbunilo potrošače
UDAR IZ DEŽELE: Hrvatska bi ipak mogla izgubiti spor sa Slovenijom oko terana?
Pritom su zabranili isticanje bilo kakve zastave, amblema ili znaka koji bi mogli upućivati na Hrvatsku i tako zavarati potrošače u vezi s porijeklom proizvoda.
EK je odlučila i da je kulen autohtoni hrvatski proizvod, no kako Slovenske mesnine u Celju proizvode »slavonski kulen«, odnosno njegovu industrijsku verziju, Ljubljana je dobila iznimku pozivajući se na odredbu europskog zakonodavstva koja dopušta prigovor ako bi registracija slavonskog kulena ugrozila opstanak proizvoda istog ili sličnog imena koji je zakonito na tržištu, i to najmanje pet godina od objave dokumenta za registraciju slavonskog kulena u službenom listu EU-a, navodi Novi list.
Hrvatska i Slovenija spore se još i oko terana, prošeka, kranjske kobasice, kulena i zelja, a uskoro bi se popisu mogli pridružiti i istarski med te zagorski mlinci.
