Od početka krize u Hrvatskoj, prije šest godina, ugasilo se blizu 200.000 radnih mjesta, dok broj nezaposlenih, kao i svake zime, dostiže vrhunac. Idućih mjeseci trebalo bi biti bolje, jer će krenuti sezonska zapošljavanja, smatraju stručnjaci, dok će se jedan broj zaposliti i putem Vladinih mjera za suzbijanje nezaposlenosti, u koje će ove godine biti utrošen 131 milijun eura.
Međutim, sve veći broj mladih sreću traži u inozemstvu. Jedan od njih je inženjer građevinarstva Nikola Sunko, koji, baš poput tisuća hrvatskih građana, želi samo jednu stvar - posao. U Hrvatskoj ga ne može naći i zato je kupio, za sada jednosmjernu, kartu za Irsku.
"Nije lako odlučiti da idem iz Hrvatske, jer je u Hrvatskoj stvarno lijepo, ali za onoga koji ima dobar posao i tko ima novaca. To je ta šačica ljudi. Ne bih nikada otišao da imam novaca", žali se Sunko novinarki Al Jazeere.
Natječaj je bio namješten
Sa 29 godina i diplomom u ruci, poslove poput konobarenja, rada u skladištu i na koncertima želi zamijeniti nekim stabilnim i stalnim. Stručno osposobljavanje u gradskom poglavarstvu, nadao se, bila je prilika za uspjeh.
"Kada je završilo to stažiranje, izašao je natječaj i ja sam mislio - to je to. Stvarno sam bio ushićen, sve ide svojim tempom, strpjet ću se par mjeseci, imati plaću i posao. Na kraju izađe natječaj, a drugi dan nadopuna natječaja - može i inženjer prometa. Tada mi je sve bilo jasno", kaže Sunko. Tada je odlučio da u Hrvatskoj više ne želi raditi.
Samo u siječnju u Hrvatskoj je bez posla ostalo još gotovo 26.000 osoba, a začarani krug, u kojem broj nezaposlenih već šestu godinu zaredom ne pada ispod 300.000, nije prekinut ni Vladinim mjerama za suzbijanje nezaposlenosti.
Riječ je o devet paketa sa 40-ak mjera za različite profile, od kojih su se rad za 1.600 kuna (blizu 210 eura), samozapošljavanje i javni radovi pokazali najuspješnijima. U Vladine mjere prošle je godine bilo uključeno ukupno nešto više od 28.000 osoba.
Vladine mjere ne pomažu
"Ne vidim da će samo te mjere značajnije pomoći bez promjene u društvu. Reforme se ne događaju i bojim se da će sada već, jer nam slijede izbori, prvo za Europski parlament, pa predsjednički, pa parlamentarni - daljnje promjene biti minimalne", upozorava Igor Žonja, analitičar tržišta rada.
Za stručnjake je ključna reforma i obrazovnog sustava, ali i svijest o cjeloživotnom obrazovanju. Tržište će prodisati kada ojača i privatni sektor, a do tada mladi poput Nikole Sunka put u bolji život, umjesto s novim radnim mjestima u Hrvatskoj, planiraju s putovnicom. http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sve-vise-hrvata-posao-trazi-u-inozemstvu
