Svaki jedanaesti zaposleni u sustavu obrazovanja stariji je od 60, a posebno je velik broj (2228) starijih od 65 u stručnim i znanstvenim djelatnostima, piše u petak Večernji list, ističući da će zbog produljenja radnog staža mladi znanstvenici napredovati teže nego do sada.
Znanstvenici i sada sporo napreduju u zvanja pa ima fakulteta gdje znanstvenici ni s 50 godina ne uspijevaju doći do statusa docenta jer njihovi profesori ne odlaze u mirovinu.
'PA ZA ŠTO SMO MI RADILI 38 GODINA? ISPADA DA SMO BUDALE': Umirovljenici ogorčeni zbog uvođenja nacionalne mirovine
Među zaposlenima natprosječno velik broj starijih od 60
Obrazovanje, javna uprava i obrana, zdravstvo te stručne i znanstvene djelatnosti i sada imaju natprosječno velik udio starijih od 60 godina među zaposlenima i on se kreće od 7,4 do 8,8 posto. U trgovini je udio starijih od 60 među zaposlenima niži od četiri posto, djelatnosti informacije i komunikacije 2,7 posto, financijskom sektoru 4,9 posto, navodi dnevnik.
"Jasno je kao dan da kad netko radi do 68 godina, netko drugi ne može napredovati. Na fakultetima imamo sustav zatvorenih kućica, tek kada jedan profesor ode u mirovinu, na njegovo mjesto mogu doći dva mlada znanstvenika. To je ozbiljan generacijski problem i o njemu treba raspravljati", kaže za Večernji jedan od čelnika znanstvenog sindikata Vilim Ribić. Sindikatu je, kaže, nezgodno zauzeti stav o tome jer predstavlja i jedne i druge, a koji god stav da zauzme, nekog će povrijediti.
"Potrebna je ozbiljna rasprava, ali nje na sveučilištu nema. Sveučilište je poprište bitke za razne interese i u toj bici stariji imaju veću snagu", kaže Ribić.
Koja su rješenja?
Stručnjak za mirovine s Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić ističe da povećanje dobi za prestanak ugovora o radu nije loša mjera, ali uz prijelazno razdoblje kao što je to bilo s povećanjem zakonske dobi za odlazak u mirovinu.
"Povećanje sa 65 na 68 godina, odjednom, bez najave i bez višegodišnjeg prijelaznog razdoblja izazvat će potres i puno problema i u gospodarstvu i u javnom sektoru", ističe Nestić te dodaje da Vlada ne bi smjela zanemarivati prigovore koji dolaze iz gospodarstva.
Velik broj starijih bi moglo iskoristiti pravo na dulji rad
Nagla promjena bitno narušava planove poslodavaca koji neće imati vremena za prilagodbu poslovnih procesa starijim radnicima. Isto tako, mogu se očekivati dodatni troškovi zbog učestalijih bolovanja.
"Možda netko misli da su ti prigovori nevažni, ali problemi za poslodavce znače probleme s gospodarskim rastom i punjenjem proračuna", govori Nestić koji očekuje da će relativno velik broj starijih radnika iz javnog sektora iskoristiti pravo na dulji rad, posebno u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, donosi Večernji list.
