Oko čega se sve natežu Kosor i Josipović?

Ivo Sanader i Stjepan Mesić imali su brojne razmirice, pa se bivšeg predsjednika znalo doživljavati kao dežurno zanovijetalo. Dakako, bilo je i razdoblja primirja.

4.7.2011.
12:15
VOYO logo

Nakon šesnaest mjeseci mandata predsjednika Ive Josipovića, iskristaliziralo se nekoliko sukoba na relaciji Banski dvori – Pantovčak.

Jutarnji list izdvojio je njih osam, premda je izostavio možda najbitniji. Žaljenje koje je Josipović izrazio narodu Bosne i Hercegovine zbog politike Franje Tuđmana devedesetih, premijerku Jadranku Kosor i njen kružok nagnao je na misli o opozivu predsjednika u travnju prošle godine. Od toga, nakon velikog dizanja prašine i Vladinog mobiliziranja državotvornih i pravovjerno domoljubnih faktora zemlje, na kraju nije bilo ništa, a Josipović je čak razočarao ispričavajući se zbog vlastite isprike i naglašavajući da to zapravo nije bila isprika nego žaljenje...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izostavljen je i njihov prijepor oko Kosoričinog stana u Šeferovoj ulici u Zagrebu. U njega se premijerka uselila pod sumnjivim okolnostima kao zaslužna HDZ-ovka i zahvaljujući protuustavnom tzv. Šuškovom pravilniku. Iz njega su, podsjetimo, potjerani sinovi oficira JNA, braća Momir i duševno bolesni Branislav Drobac, koji se bacio kroz prozor zamjenskog stana. Josipović je više puta ukazivao na nemoralnost Kosoričinog stanovanja u tom stanu.

No, evo što je dnevni list izabrao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Važnost Facebook prosvjeda proljetos različito je doživljena na Pantovčaku i u Vladi, koja je tim prosvjedima bila pozvana da odstupi. Josipović je povodom demonstracija u ožujku sazvao sastanak parlamentarnih stanaka, koji je bio jedna u nizu bespotrebnih "sjedaljki", na kojoj se nitko ni oko čega dogovorio nije.

Nisu se tada dogovorili niti oko redoslijeda referenduma o ulasku u Europsku uniju i parlamentarnih izbora. Datum izbora se ne zna ni dan-danas, iako je Hrvatska i službeno okončala pregovore s EU, a Vlada je inzistirala da se do tog trenutka pričeka s datumom. Tek bi ovoga tjedna vladajuća koalicija trebala odlučiti o datumu izbora, koji bi, prema željama predsjednika, trebali biti održani prije referenduma.

Na sličan su način bile manje-više uzaludne i dvije sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost ove godine. Jedna je sazvana zbog izjava bivšeg potpredsjednika Damira Polančeca o tome da je ravnatelj policije Oliver Grbić preporučio HDZ-ovcima, tj. Sanaderovoj vladi da krene pisati anonimne prijave protiv oporbe, jer su se protiv HDZ-ovaca gomilale. Josipović je to shvatio ozbiljno, a Kosor je tvrdila da se radi o običnom pritisku optuženika za kriminal na istražne organe. Dogovora nije bilo.

Druga sjednica VONS-a, ona o crnom kapitalu u medijima, urodila je načelnom podrškom toga tijela pokrenutim istragama o vlasništvu nad medijima te prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o medijima koje je prošlog tjedna Vlada uputila Saboru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rezultati Vladinih mjera gospodarskog oporavka su uzrok neslaganja ne samo Vlade i predsjednika, nego vjerojatno Vlade i ostatka mislećeg svijeta. Nezaposlenost koja ne raste jedino u doba sezonskog zapošljavanja, sve skuplja država, daljnje potonuće u vanjski dug i nedostatak ideja za pokretanje poduzetništva i povećanje BDP-a, kao uspjeh se doživljava valjda samo u Banskim dvorima. No, premijerku je posebno vrijeđalo kad bi Josipović govorio o tome.

Na tom tragu je i sljedeći sukob – koji se stup izvršne vlasti više razmeće novcem poreznih obveznika? Premijerka je Josipoviću predbacila da su troškovi Ureda predsjednika narasli za čak 37,4 posto u odnosu na 2010. godinu, na 55 milijuna kuna. Josipović se branio tezom da se radi o računovodstvenom, a ne stvarnom povećanju jer su pojedine stavke tek nominalno prebačene u proračun Pantovčaka. Danima su se prepirali oko toga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se tiče svađa protokolarne prirode, razišli su se oko obilježavanja 20. obljetnice samostalnosti Hrvatske. Josipović je, piše list, predlagao da je državni vrh obilježi pozivanjem predsjednika svih susjednih država u Zagreb, uključujući i srpskoga Borisa Tadića. Vladi je bila draža varijanta obilježavanja godišnjice u Vukovaru, nakon čega bi išla svečana večera. Slavili su odvojeno.

Spor oko nasljednika veleposlanice u Sjedinjenim Američkim Državama, zbog odlaska Kolinde Grabar Kitarović na mandat u NATO-paktu 1. srpnja ove godine, rezultirao je pak time da trenutačno nemamo ambasadora u Washingtonu i pitanjem hoće li ga se uopće izabrati za vrijeme ove Vlade.

Vezani članci:

arti-201001110261006 arti-201004160581006 arti-201001130293006 arti-201105180525006 arti-201106200981006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo