Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra koji provodi s partnerom Adriatic Mediom d.o.o te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka).
Dakle, obrtnici mogu otvarati obrte i u drugim zemljama članicama, ali mogu povremeno i privremeno prekogranično pružati svoje obrtničke usluge iz svoje matične zemlje, dakle Hrvatske.
U Hrvatskoj obrtničkoj komori trenutno je najviše upita naših obrtnika o mogućnosti rada, odnosno pružanja usluga u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji i Italiji.
No budimo konkretni. Zamislimo našeg obrtnika koji, recimo u Zaboku, proizvodi stolariju, a htio bi raditi u Sloveniji. Šefica odjela za gospodarstvo i međunarodnu suradnju Hrvatske obrtničke komore te voditeljica Savjetodavne službe pri HOK-u, Sanja Želinski Matunec ističe kako obrtnik-stolar spada u grupu tzv. vezanih obrta, odnosno, spada u tzv. regulirane profesije. To znači da većina država članica za obavljanje tih djelatnosti propisuje potrebnu određenu struku.
Stolar, ako je upisan u Obrtni registar u Hrvatskoj time dokazuje da može biti stolar i baviti se tom djelatnošću u Hrvatskoj. Kada prvi puta ide u, primjerice, Sloveniju, on to mora dokazati i u toj zemlji, pojasnila je naša sugovornica iz HOK-a.
"Slovenskom Ministarstvu gospodarstva mora podnijeti zahtjev da mu prizna te uvjete iz Hrvatske. Pri tome ih mora i dokazati. Nakon toga je slobodan obavljati svoju djelatnost u toj zemlji, s time da kod svakog dolaska u Sloveniju mora obavijestiti tamošnji Ured za zapošljavanja da se nalazi na teritoriju Republike Slovenije i da tamo pruža usluge. To je tzv. privremeno i povremeno obavljanje usluga. Iako europskim direktivama nije točno navedeno koliko je to često, neke zemlje članice, poput Austrije, imaju regulirano koliko to u godinu dana može trajati."
Dakle, u ovom slučaju naš obrtnik je i dalje hrvatski obrtnik sa sjedištem u Hrvatskoj koji u svim zemljama članicama Unije na ovaj način može povremeno obavljati svoje usluge.
Porez na dohodak koji ostvaruje plaća u Hrvatskoj. Ulaskom RH u EU došlo je do promjene u sustavu plaćanja PDV-a. Tu je situacija nešto kompliciranija, pojašnjava Sanja Želinski Matunac iz HOK-a. Ako mu je u Sloveniji, primjerice, kupac drugi obrtnik, tada mu ispostavlja fakturu bez PDV-a. Ako mu je, s druge strane, kupac kućanstvo koje je naručilo kuhinju, onda mora obračunati PDV.
Nema važećeg dokumenta u Hrvatskoj za rad obrtnika u EU
No mogu li hrvatski obrtnici i potpuno preseliti svoje poslovanje u neku drugu zemlju Europske unije u kojoj bi usluge pružali stalno?
Postoji sloboda uspostave poslovnog nastana, tj. sjedišta ili pogona. Međutim, kada se radi o obrtnicima, koji su samozaposlene osobe i rade sami u svojem obrtu, pojašnjava Sanja Želinski Matunac iz HOK-a, na njih se primjenjuju i propisi o zapošljavanju. Tu postoje ograničenja u pojedinim zemljama članicama Unije, poput Njemačke, koje su uvele prijelazna razdoblja u kojima je u određenim djelatnostima onemogućeno zapošljavanje naših radnika. To se odnosi, naglasila je i na obrtnike.
"Za sada, u takvim zemljama u kojima postoji ograničenje, obrt se ne bi mogao osnovati."
Kao što smo već spomenuli, naše obrtnike ponajviše zanimaju mogućnosti pružanja usluga u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji i Italiji.
Međutim, priznali su u Hrvatskoj obrtničkoj komori, pred hrvatskim je obrtnicima još uvijek veliki problem. Kako je pojasnila glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić, problem je u dokumentu, tzv. eu-potvrdi, koji je potreban za pružanje usluga u drugim zemljama EU, a koji još nije usuglašen. Ističe kako su svim mjerodavnim institucijama i ministarstvima uputili prijedlog da taj dokument bude Izvadak iz Registra obrtnika, kojom bi hrvatski obrtnici dokazivali svoju stručnost i mogli raditi u zemljama EU. No, taj prijedlog još nije usvojen.
"Trenutno nema važećeg dokumenta u Hrvatskoj, a koji bi važio i u zemljama EU kojim bi se, ustvari, moglo zatražiti obavljanje neke djelatnosti u drugim državama. Odgovor još čekamo, a upita obrtnika za rad u inozemstvu imamo."
Na tako velikom tržištu, kao što je europsko, bitna je i konkurentnost hrvatskih obrtnika, koji, ističu naše sugovornice, imaju širok spektar vrlo kvalitetnih proizvoda i usluga. Kako bi ih dokazali kao kvalitetne na raspolaganju su im razni certifikati i dokazi kvalitete, koji su dobrodošli i radi prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda kod europskih potrošača.