Kaže kako potplaćeni radnici grcaju pod teretom posla te masovno napuštaju radna mjesta, zbog čega, tvrdi, 'običnih radnika nikad nije bilo manje'. Navodi i kako im miševi po uredima kradu i ono malo hrane što si još mogu priuštiti.
'Pljuju nas i dave'
Stanišić kaže kako posao nije stresan samo zbog obima i složenosti, već i zbog ponekad burnih reakcija korisnika prema radnicima. One variraju u rasponu od pljuvanja do davljenja, kaže predsjednica sindikata.
U posljednjih osam godina broj zaposlenih pao je sa 3403 na 2592. Iz Odsjeka za obračun mirovinskih primanja i doplatka za djecu, u kojem ona radi, u četiri godine otišlo je 57 radnika. Nitko izvana nije primljen.
Djelatnici se bave raznim poslovima - obračunavanjem prema rješenju o mirovini, provedbom Ovršnog i Obiteljskog zakona, dopisivanjem sa sudovima i odvjetničkim uredima, obračunavanjem poreza, inozemnih mirovina i dječjih doplataka, ažuriranjem knjigovodstvene baze. Također, kaže, primaju pozive korisnika mirovina, koji im dolaze i u urede.
Zabranjeno zapošljavanje radnika srednje stručne spreme
Stanišić kaže kako se sada od radnika traži i da prioritet nad svim redovnim poslom budu preračuni i odštetni zahtjevi prema mirovinskim fondovima bivših republika Jugoslavije. To bi moglo značiti još dulje čekanje umirovljenika na razliku mirovine, ali i veće kamate koje bi umirovljenici platili zbog kašnjenja obustave ovrhe ili kredita, piše tportal.
Sve te poslove rade djelatnici sa srednjom stručnom spremom, s plaćom od 3741 do 4729 kuna. Na snazi je trenutačno zabrana zapošljavanja radnika srednje stručne spreme. Naime, za taj je posao nekad bila propisana viša stručna sprema, no to je ukinuto zbog uštede. Problemu manjka radnika nastoji se doskočiti preko mladih na stručnom osposobljavanju.
Teret posla prebacuje se na mlade na SOR-u
'Pošalju nam SOR-ovce i mi automatski gubimo kolegicu koja postaje njihov mentor. Potrebni su mjeseci obuke da mogu potpuno samostalno preuzeti najlakše predmete, recimo, da provedu smrtni list ili promijene adresu ili provedu potvrde o životu. I onda nakon godinu dana, kada bi tek mogli raditi složene poslove, oni odu i dođu novi, pa sve iznova.
Sad su nam počeli interventno slati ljude iz drugih odjela, kolegice u 50-im i 60-im godinama koje nikad nisu radile slične poslove. Evo, dvije već tjedan dana doslovno sjede i gledaju, nisu dobile lozinke za ulazak u naš računalni sustav. Operativa je i inače u cijelom Zavodu desetkovana, a dvoje informatičara koji su održavali sustav isplate dali su otkaz. Ljudi masovno odlaze, ne samo u mirovinu, već u realni sektor, ali i u inozemstvo', kaže Stanišić.
'Mi nismo uhljebi'
Smeta je što mediji sve državne službenike proglašavaju uhljebima.
'Mi nismo uhljebi, pravi su uhljebi nedodirljivi, do njih korisnici ne dolaze', kaže Stanišić te dodaje kako takvih uhljeba u HZMO-u ima dosta te da oni ne rade gotovo ništa ili je njihovu radu teško ući u trag. Ipak, tvrdi ona, za njih se proizvode nova radna mjesta.
U HZMO-u su, s druge strane, 'desetkovani svi referenti', trenutačno samo petero njih radi na predmetima mirovina zbog profesionalne nesposobnosti, navodi Stanišić.
U HZMO-u ima i nepravde, otkrila je.
Rade iste poslove, a imaju različite plaće
'Radnici HZMO-a za isti posao dobivaju različitu plaću, što je inače klasika i u mnogim drugim državnim i javnim službama. Tako se događa da za šalterima sjede tri kolegice s tri različita koeficijenta', kaže Stanišić te dodaje kako pojedini kontrolori u njezinu Odsjeku imaju nižu plaću od pojedinca čiji rad nadziru.
Velik problem u Područnoj službi HZMO-a su i miševi, kojih je u posljednjih mjesec dana istrijebljeno čak 50-ak, kaže Stanišić.
Voda im je došla do grla
Radnici Odsjeka sve su to kazali nadređenima, no aktualni v.d. ravnatelja HZMO-a jedva ih je primio, nakon što je njih 30-ak stalo pred njegova vrata. Razumio je njihove probleme, ali rješenja nema. Radnici su se zato pismeno obratili ministru Tomislavu Ćoriću, rekavši kako im je voda došla do grla.
'Dosta nam je prijetnji, ucjena i podcjenjivanja, dosta nam je lažnih obećanja, dosta nam je mizernih plaća kojima jedva preživljavamo od mjeseca do mjeseca dok se u isto vrijeme u našoj službi uhljebljuju savjetnici, koordinatori i stručni suradnici koji šeću ne radeći ništa, a primaju plaću dvostruko veću od naše. Nikada nas nije bilo manje, a sve nas je više u jednoj sobi (sobe su leglo prljavštine i prašine, a miševi nam kradu i ono malo hrane koju si možemo priuštiti)... Mi ne tražimo nagradu već samo tražimo da se naš rad plati, da nam se osiguraju uvjeti rada dostojni čovjeka i jedne takve ustanove i države koja je članica Europske unije', poručili su radnici HZMO-a ministru.
