Moguća je i kratkotrajna, ali jaka bura, koja bi na udare ponegdje mogla biti i olujna. Past će i temperatura, ali samo malo, i nakratko.
Lipanj – toplo-vlažno, uz ponegdje snažno nevrijeme
Unatoč povremenim zahladnjenjima, lipanj je diljem Hrvatske bio iznadprosječno topao. U očekivanju službene analize DHMZ-a već i prema trenutačno dostupnim podacima može se reći kako će klimatološke ocjene rijetko gdje biti "normalno", kao primjerice u Kninu, a znatno češće "toplo" i "vrlo toplo", ponegdje vjerojatno čak i "ekstremno toplo", primjerice na postaji Zagreb Maksimir, možda i u Gospiću, Dubrovniku...
Jasno, u odnosu na klimatološki prosjek iz razdoblja 1961. - 1990. godina. Prema novijem razdoblju, od 1981. – 2010. te će ocjene biti blaže, bliže prosjeku, uglavnom "normalno" i "toplo".
I po ukupnoj mjesečnoj količini oborine lipanj će vjerojatno dobiti ocjene od "normalno" u primjerice Osijeku, Zadru i Splitu, do "vrlo kišno" u primjerice Kninu, i to prema usporedbi s oba klimatološka niza.
Osim oborina i temperature, nekima bi mogao biti zanimljiva analiza trajanja sjanja Sunca kao i još nekih meteoroloških elemenata.
Prvih šest mjeseci 2016. – među najtoplijima do sada
Premda ne kao 2014. godine, ili kao 2007., mjestimice i 2002., i ove je godine njezina prva polovica iznadprosječno topla.
Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič, gdje podaci za cijelu godinu postoje od 1862. godine, viša srednja temperatura zraka od ovogodišnjih prvih 6 mjeseci bila je samo navedenih godina. Isto je bilo i na splitskome Marjanu, a na postaji Zagreb Maksimir ovogodišnjih je dosadašnjih šest mjeseci čak 3. u nizu najtoplijih.
U Rijeci, gdje svakodnevna mjerenja postoje od 1948. godine, ovogodišnja prva polovica godine je 6. najtoplija. Za protivnike teorije o globalnom zatopljenju, koji ga opravdavaju efektom 'gradskog staklenika', prvih 6 mjesec 2016. na 5. je mjestu najtoplijih i na Zavižanu.
Manjak oborina
No mnogi to nisu primijetili jer su se navikli na višemjesečnu iznadprosječnu toplinu. U Zagrebu je, primjerice, na postaji u Maksimiru, posljednji mjesec čija je srednja mjesečna temperatura zraka bila barem malo niža od prosječne, u odnosu na klimatologiju 1961-1990., bio ožujak 2013. godine, a u Zadru čak veljača iste godine!
Ukupna količina oborine od siječnja do lipnja bila je u većini mjesta barem malo veća od višegodišnjih srednjih vrijednosti. U Splitu gotovo zanemarivo, samo 3 litre po četvornome metru, što je oko 1% više od prosječnih 400 za prvih 6 mjeseci, a u Rijeci je, primjerice, dosadašnjih 1000 litara oko 40 % više od prosjeka, gospićkih 942 čak oko 50 % više.
Ostvare li se trenutačne prognoze, u nastavku ljeta vjerojatniji je manjak oborine. Ali ne i topline.
Srpanj – ponegdje moguć toplinski val!
I najnovije dugoročne prognoze nastavljaju u istom tonu kao i dosadašnje pa je vrlo vjerojatno kako će i srpanj i kolovoz diljem Hrvatske biti iznadprosječno topli, čak i u odnosu na posljednje klimatološke razdoblje 1981-2010. godina, koje je toplije od onoga 1961-1990. Pritom je u mnogim mjestima moguće još i izraženije odstupanje od prosjeka od onoga koje je bilo u lipnju.
Stoga i dalje valja računati i na poneko upozorenje na toplinski val koji može djelovati na zdravlje, i to ponegdje već sljedećih dana. Valja se podsjetiti i preporuka i naputka Ministarstva zdravlja o zaštiti od vrućina.
Naravno, ne treba zanemariti ni upozorenja koja stručnjaci DHMZ-a svakodnevno objavljuju i u europskom MeteoAlarm sustavu, a posebice neiskusniji jedriličari, kojih je ovih dana sve više na Jadrana – i obalna upozorenja. Naravno, i redovita, svakodnevno po tri izvješća za Jadran i pomorce.
Kolovoz – prosinac – nema dugotrajne hladnoće?!
Osim kolovoza, i za rujan su dugoročne prognoze prilično postojane i daju veliku vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka od prosječne, a sve je vjerojatnije kako će i ostali mjeseci do kraja godine biti barem malo topliji nego je uobičajeno. Ipak, valja spomenuti kako je u većini Hrvatske za to najmanja vjerojatnost u listopadu i studenome. Osim ako sljedeći izračuni to promijene.
Naravno, to ne znači da će svi tjedni biti topliji od prosjeka, trenutačno posebice ne u listopadu i studenome, i za očekivati je i hladnija razdoblja. No, malo je vjerojatno da će ona, gdje se i kada dogode, prouzročiti negativno odstupanje srednje mjesečne temperature od klimatološkog srednjak.
Svjetska meteorološka organizacija
O važnosti dugoročnih prognoza, kao i meteoroloških postaja s dugogodišnjim nizom mjerenja, među kojima ima i nekoliko hrvatskih, te o nužnosti prilagođavanja na klimatske promjene i smanjivanje rizika od vremenskih nepogoda te o još mnogo čemu, prošlih je dana i Svjetska meteorološka informacija (SMO) objavila priopćenje, a i zanimljiv video uradak.
Mnogima to vjerojatno neće pomoći u svakodnevnom životu i radu, kao što primjerice pomažu, ili bi to barem mogle - svakodnevne prognoze za tekući dan i nekoliko sljedećih, ali možda se ipak nađu neki koji dobiju novu poslovnu ideju vezanu uz vrijeme i klimu, pa možda čak zatraže sredstva i od Zelenog klimatskog fonda. SMO je prva od specijaliziranih agencija UN-a koja je s njim potpisala ugovor, ali navodno mogućnosti postoje i za javne i privatne institucije…
